Više od deset osoba u Srbiji bilo na meti špijunskog softvera, među njima novinari i aktivisti

Više od deset osoba u Srbiji, uključujući novinare i aktiviste civilnog društva, bilo je na meti sofisticiranog komercijalnog špijunskog softvera, objavila je organizacija za digitalna prava, prenosi Reuters.

Novi nalazi ponovno otvaraju pitanje korištenja takozvanog mercenary spywarea, odnosno komercijalnih alata za digitalni nadzor koje privatne kompanije razvijaju i prodaju državnim institucijama i drugim klijentima.

Prema izvještaju koji prenosi Reuters, istraživači su identificirali više od deset osoba u Srbiji čiji su uređaji bili meta pokušaja kompromitiranja špijunskim softverom. Među njima su osobe povezane s novinarstvom i civilnim društvom.

Takav softver može, nakon uspješnog prodora u uređaj, omogućiti pristup izrazito osjetljivim podacima, od poruka i kontakata do drugih sadržaja pohranjenih na telefonu.

Meta sofisticiranog digitalnog nadzora

Slučaj je posebno osjetljiv jer se komercijalni špijunski alati posljednjih godina nalaze pod sve većim međunarodnim pritiskom zbog njihove moguće uporabe protiv novinara, aktivista, političkih protivnika i drugih osoba koje nisu osumnjičene za kriminal.

Reuters navodi kako je riječ o novom slučaju koji se nadovezuje na ranije dokumentirane incidente digitalnog nadzora u Srbiji.

Organizacije koje istražuju takve napade upozoravaju da samo otkrivanje pokušaja zaraze ne znači nužno da je napadač uspio preuzeti potpunu kontrolu nad uređajem. Međutim, činjenica da je određena osoba odabrana kao meta može pokazivati da je postojao interes za pristup njezinim komunikacijama ili podacima.

Srbija je već bila pod povećalom

Ovo nije prvi put da se Srbija spominje u izvještajima o korištenju naprednih alata za nadzor.

Ranija istraživanja organizacija za zaštitu ljudskih i digitalnih prava upozoravala su na slučajeve u kojima su telefoni novinara i aktivista bili predmet digitalne forenzičke obrade ili pokušaja instaliranja špijunskog softvera.

Takve tehnologije prvotno se predstavljaju kao alati namijenjeni policijskim i sigurnosnim službama u borbi protiv teškog kriminala i terorizma. Problem nastaje kada se koriste izvan tih okvira, osobito protiv novinara, političkih protivnika ili predstavnika civilnog društva.

Najnoviji nalazi stoga ponovno postavljaju pitanje tko je pokušao nadzirati osobe u Srbiji, kojim alatima i na temelju kakvih ovlasti.

Reuters navodi i odgovore odnosno stavove uključenih kompanija i institucija, pri čemu proizvođači takvih tehnologija u pravilu naglašavaju da svoje proizvode namjenjuju legitimnim policijskim i sigurnosnim istragama te da njihova uporaba mora biti u skladu sa zakonom.

Slučaj dolazi u vrijeme sve snažnijih zahtjeva organizacija za zaštitu ljudskih prava da se prodaja i uporaba komercijalnog špijunskog softvera strože reguliraju, upravo zbog mogućnosti njegove zloupotrebe protiv građana.