Hrvatski europarlamentarac

''Zbog Komšića ugrožena stabilnost BiH''

Posljednji potezi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kada je u pitanju Bosna i Hercegovina neće biti kratka epizoda nego se slične aktivnosti mogu očekivati i u narednom periodu smatra Radoš.
Vijesti / Politika | 26. 10. 2018. u 19:16 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu zabrinuti zbog post-izbornog stanja u Bosni i Hercegovini uputili su pismo liderima Europske unije.

Mišljenje hrvatskih zastupnika je da će zbog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo biti ugrožena stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona, bilateralni odnosi s Hrvatskom, regionalna suradnja te europske aspiracije Bosne i Hercegovine. Jedan od potpisnika ovog pisma Jozo Radoš u razgovoru za N1 kaže kako izbor Komšića nije dobar za Bosnu i Hercegovinu, ali isto tako kaže da nije dobro ni to što će s njim naredne četiri godine sjediti aktualni predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Važan je gornji dom

"Definitivno nije rješenje da predstavnik jednog naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nema niti nekoliko postotaka glasova istog tog naroda koji treba zastupati. Taj izbor formalno nije sporan, premda nije poštivana odluka Europskog suda za ljudska prava u pogledu izbora osoba koje ne pripadaju trima konstitutivnim narodima, ali to je protivno logici Federacije i jednakopravnoj zastupljenosti triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini", kaže Radoš.

Na pitanje je li izbor Željka Komšića stvarno tolika prijetnja budućnosti Bosne i Hercegovine da bi zbog njega u pitanje mogli doći bilateralna suradnja s Hrvatskom, stabilnost cijele regije i ambicije BiH, Radoš kaže kako su od Predsjedništva mnogo važnija zastupnička tijela u Bosni i Hercegovini.

"Pogotovo je važan gornji dom, Dom naroda Federacije, koji se tako bira da jedan narod može drugom zapravo birati predstavnike što je protivno i odluci Ustavnog suda BiH, a protivno je i Ustavu Bosne i Hercegovine. Dakle, to je nešto što apsolutno ne može jamčiti niti skladno funkcioniranje Bosne i Hercegovine, ravnopravno sudjelovanje svih triju naroda u upravljanju državom. Onda, se time u pitanje dovode sva ova pitanja koja su spomenuta odnosno funkcionalnost države, odnosi sa susjedima, mogućnost zaostajanja na putu prema Europskoj uniji. Dakle, sve to doista jeste problem i mora se pokušati sve da se on riješi", ističe Radoš.

Ni izbor Dodika nije rješenje

Radoš priznaje da ni izbor Milorada Dodika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije najsretnije rješenje jer će on biti član Predsjedništva koji zagovara politiku blokada i osporava samo postojanje države.

"Apsolutno je pitanje kako će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine funkcionirati. Pitanje je kako će funkcionirati zastupnička tijela na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Može se dogoditi slučaj da u Dom naroda koji je prema Daytonskom sporazumu zamišljen kao paritetno tijelo protiv preglasavanja jednog malobrojnijeg naroda, da se to ne događa, to se događa i u Republici Srpskoj. Ta cijela struktura ne jamči ravnopravnost ni funkcionalnost Bosne i Hercegovine i tim pitanjem se treba pozabaviti akteri, odnosno političke stranke, koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom iz svih triju naroda, ali jednako tako jer je to teritorijalno dio Europske unije da to otok ne samo Bosna i Hercegovina nego svih šest zemalja koje su aspiranti. To je od interesa za Europsku uniju i njena tijela zato smo i uputili to pismo", napominje Radoš za N1.

Kada je u pitanju predstojeći sastanak Vijeća za vanjske poslove Europske unije na kojem će tema biti Bosna i Hercegovina, Radoš napominje, da se očekuje da će Brisel nastaviti raditi na isti način kao do sada.

Nesklad

"Dogodio se niz pozitivnih pomaka kada je u pitanju pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Ali, ako postoji toliki nesklad i tolike razlike i nefunkcionalnost i mogućnost blokade i na razini Predsjedništva i na razini predstavničkih tijela, parlamenta Bosne i Hercegovine i parlamenta Federacije, onda je teško očekivati da će Europska unija imati snage učiniti neke radikalne pomake u smislu da se to pitanje riješi. Ono što smo mi kao zastupnici u Europskom parlamentu koji pratimo ono što se događa u Bosni i Hercegovini najmanje što možemo učiniti je da upozorimo na tu nelogičnost i da pokušamo apelirati na odgovorne dionike tog posla na razini Europske unije da se time ozbiljnije pozabave. Naravno, neće to biti tako jednostavno zato što oko toga ne postoji niti jedinstvena koncepcija unutar Europske unije. Ja sam siguran da će Komisija nastaviti svoj rad na području pristupanja Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja Zapadnog Balkana. Ali, za neke ozbiljnije pomake i rješenje ovih problema o kojima govorimo, bojim se da u ovom času, nema ni dovoljno političke snage ni političke odlučnosti da se to pitanje riješi", ističe Radoš.

Posljednji potezi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kada je u pitanju Bosna i Hercegovina neće biti kratka epizoda nego se slične aktivnosti mogu očekivati i u narednom periodu smatra Radoš.

"Hrvatska zapravo nema alternativu. Ona mora pokušati igrati konstruktivnu ulogu u pogledu Bosne i Hercegovine kao države, naravno uključujući posebnu skrb o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prema tome unatoč nezadovoljstvima koja su iskazana i izborom gospodina Komšića, a isto tako i protuustavnim izborom gornjeg doma Federacije BiH, Hrvatska nakon toga ipak mora pokušati naći rješenja i pokušati igrati pozitivnu ulogu u Bosni i Hercegovini", kaže Radoš.

Radoš ponavlja da Hrvatsku nema alternativu, ali ipak kaže kako je teško predvidjeti, hoće li biti dovoljno vještine i sposobnosti komunikacije i hoće li se naći adekvatni sugovornici na svim stranama.

Kopirati
Drag cursor here to close