Utjecaj Heritage fondacije na bruxelleske parlamentarce: Treći entitet nije više tabu tema

Predstavnici Heritage fondacije, jedne od najutjecajnijih konzervativnih organizacija na svijetu, kojoj sarajevski mediji zamjeraju organiziranje skupa na kojemu se zagovarao treći entitet, lobistički su obilazili zastupnike u Europskom parlamentu. Nakon sastanaka, jedan od tih zastupnika zalaže se za reviziju Daytonskog mirovnog sporazuma.

Heritage fondacija jedan je od najutjecajnijih konzervativnih think-tankova u Sjedinjenim Američkim Državama. Povezana je s projektom "Project 2025", koji se smatra ideološkom osnovom za djelovanje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

U ožujku je američki predstavnik Heritage fondacije Paul McCarthy organizirao u Bruxellesu lobistički sastanak sa zastupnikom u Europskom parlamentu Antóniom Tângerom Corrêom iz Portugala, potpredsjednikom desničarskog zastupničkog kluba "Patrioti za Europu" u Europskom parlamentu. Jedina tema sastanka, piše sarajevski Detektor, bila je situacija u Bosni i Hercegovini.

Correa kao "glavni kontakt"

Iz Corrêina ureda su naveli kako je Corrêa dugo zainteresiran za Bosnu i Hercegovinu, posebno imajući u vidu njegov mandat posebnog izaslanika za EU tijekom 2007. godine. Corrêa je tijekom sastanka, kako se navodi, naglasio kako je potreban novi pristup Bosni i Hercegovini. Smatra kako bi revizija okvira uspostavljenog Daytonskim mirovnim sporazumom trebala biti prioritet.

"Trideset godina nakon Sporazuma, takvo razmišljanje je nužno s obzirom na duboke promjene u međunarodnom okruženju i unutarnju političku i institucionalnu dinamiku Bosne i Hercegovine. Cilj svake takve rasprave mora biti osiguravanje učinkovitijih, reprezentativnijih i održivijih institucija te potpora europskoj budućnosti zemlje", navedeno je iz Corrêina ureda.

António Tânger Corrêa, bivši je veleposlanik Portugala u Bosni i Hercegovini od 1996. do 1998. godine. Skupina Patrioti za Europu, u kojoj je potpredsjednik, okuplja nacionalističke, konzervativne i desničarske stranke iz više europskih zemalja.

U srpnju 2025. kritizirao je izvješća Europske unije o Bosni i Hercegovini iz 2023. i 2024. godine jer, ako se spominju Rusija i Kina kao neprihvatljivi generatori utjecaja u Republici Srpskoj, nedostaje spominjanje "rastuće islamizacije u dijelovima Federacije".

Corrêa je također predložio brisanje teksta kojim se u izvješću Europskog parlamenta 2025. godine vlasti Republike Srpske pozivaju na poštivanje Ustavnog suda BiH i odluke u vezi sa zakonom o stranim agentima.

Predložio brisanje dijelova teksta u kojima se osuđuju "secesionističke namjere" vodstva Republike Srpske. Predložio je i uklanjanje izričitih referenci na rusku invaziju na Ukrajinu u kontekstu vanjske politike EU i sankcija Rusiji te zabrinutosti Bruxellesa zbog malignog stranog dezinformacijskog utjecaja na BiH.

Mjesec prije susreta s Paulom McCarthyjem iz Heritage fondacije, Corrêa se sastao s Primorcem kao predstavnikom odjela Heritage fondacije pod nazivom "Margaret Thatcher Center for Freedom". Tema razgovora bila je trenutačna situacija u Bosni i Hercegovini.

Sarajevski strahovi

Detektor podsjeća kako je u organizaciji te fondacije u travnju 2026. godine u Zagrebu je održan TradFest, koji je na službenoj stranici bio opisan kao "festival tradicije i konzervativnih ideja, nasuprot takozvanim 'naprednim' i militantno-sekularističkim idejama i politikama koje nastoje uništiti izvorne tradicionalne, konzervativne i kršćanske temelje kulture u Hrvatskoj, Europi i zapadnom svijetu".

Jedna od tema na TradFestu bila je i "Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta", gdje je prikazan zemljovid podjele BiH na tri republike: srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku, piše Detektor.

TradFest je podržala zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, koja je ispred Europske pučke stranke (EPP), među ostalim organizacijama, zadužena i za komunikaciju s Heritage fondacijom. Ona za Detektor kaže da ne smatra kako je revizija Daytona trenutačno realna opcija.

"Ja se zalažem za punu provedbu, poštivanje Daytonskog sporazuma i duha Daytonskog sporazuma. On se ne poštuje. Da se poštuje, Hrvati bi imali svog člana Predsjedništva i imali bi pravedan izborni zakon. Za reviziju trebate imati druga dva naroda na svojoj strani. Srbi na to ne bi pristali, a ni Bošnjaci u ovakvoj konstelaciji ne bi pristali na dublju reviziju", tvrdi Zovko.

Opresija nad kršćanskim susjedima

Heritage fondacija u veljači 2026. objavila je članak svojega istraživača Maxa Primorca pod naslovom "Islamistička država na granici NATO-a", u kojem se, među ostalim, tvrdi kako muslimani u BiH odbijaju političku jednakost sa Srbima i Hrvatima u BiH te kako bi Sarajevo, imajući u vidu stabilnost NATO-a, trebalo "biti mudro i prestati s opresijom nad kršćanskim susjedima".

Heritage je godinu ranije objavio izvješće Primorca u kojem se tvrdi kako je Ured visokog predstavnika (OHR) glavni uzrok političke disfunkcionalnosti BiH te postao "imperijalni upravitelj" koji potkopava domaći suverenitet.

Njemački Der Spiegel, švedski medij Aftonbladet i organizacija "Bloom" objavili su istraživačko izvješće u kojem se navode detalji traga američkog utjecaja koji je doveo do toga da europska parlamentarna demokracija kako kažu "upadne u zamku desnice".

¨Tvrde kako je pomicanje dijela europske politike rezultat je plana administracije Donalda Trumpa da oživi "bijeli, kršćanski, supremacijski svjetski poredak, podržan od industrije fosilnih goriva". Trumpov pokret, tvrdi se u izvješću, zbližio je nekoliko utjecajnih europskih političara s desnog političkog spektra.

Izvješće ističe i sastanak Manfreda Webera, predsjednika Europske pučke stranke (EPP), Jörgena Warborna, zastupnika švedskog parlamenta, i predstavnika Heritage fondacije.

Istraživač "Blooma" Alessandro Mazotti smatra kako Heritage na neki način funkcionira kao trojanski konj za Trumpa. Prema Mazottijevim podacima, upravo je Max Primorac bio jedna od ključnih osoba na sastancima u vezi s naftnim lobijem.

Sugovornici u umjerenoj desnici

Ono što je važno napomenuti, kaže Mazotti, je kako Heritage fondacija sugovornike ne traži samo u krajnjoj desnici, nego i u proeuropskoj umjerenoj desnici okupljenoj oko Europske pučke stranke, koja okuplja stranke desnog centra i ujedno je najveća politička grupacija u EU.

"Heritage fondacija djeluje kao svojevrsni posrednik u ovom pomicanju EPP-a prema radikalnije desnoj poziciji", kaže Mazotti, dodajući da američka organizacija u Europi nema u vidu samo utjecaj u području fosilnih goriva.

Na početku te široke lepeze lobiranja nalazi se, tvrdi Mazotti, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko. Iako nije glavna akterica, kaže istraživač "Blooma", ona je Heritageu otvorila mnoga vrata.

Prema Mazottijevim riječima, ona je prva osoba koja je stvorila vezu između Heritagea i EPP-a, a koja danas utječe na pitanja suradnje Bruxellesa i Trumpove administracije, uz primjetno ubrzanje u posljednje dvije godine u području obrane, fosilnih goriva i drugih tema, uključujući Balkan.

Zovko u razgovoru za Detektor kaže kako je takvo kritičko raspoloženje prema njoj dijelom uzrokovano njezinom ulogom u trgovinskom sporazumu sa SAD-om, kao i činjenicom kako ima ulogu glavne pregovaračice EPP-a u razgovorima Bruxellesa s Washingtonom.

"Ja sam pregovaračica ispred EPP-a, zato sam i u području obrane i trgovine i zato su tu svi napadi. Ja jesam kontakt-osoba za Kongres i sve fondacije. Ja jesam ključna osoba u EPP-u za odnose sa svima u američkom Kongresu i razgovaram sa svim fondacijama. Kao potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a zadužena za EPP diplomaciju, moja dužnost uključuje održavanje kontakata sa svim relevantnim sugovornicima. Ja otvaram vrata i to je moja priroda, mora se komunicirati sa svima, ne samo s Heritageom i America Firstom nego i s lijevim fondacijama", zaključuje Zovko.