Zašto traje štrajk u pravosuđu HNŽ-a? Ministar Karanović iznio nekoliko ključnih činjenica

Generalni štrajk državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanske županije, koji traje od 7. rujna, utječe na rad sudova i Županijskog tužiteljstva, ali i na građane koji čekaju njihove usluge.

O razlozima štrajka, položaju zaposlenih i razlikama u sustavu plaća oglasio se ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ-a Goran Karanović. Ističe kako je riječ o sustavnom problemu koji nije ograničen samo na HNŽ te najavljuje odgovor i na tvrdnju iznesenu u javnosti za koju navodi da nije točna.

Njegovo očitovanje u nastavku prenosimo u cijelosti.

Povodom generalnog štrajka državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je u tijeku od 07.09.2026. godine, želim iznijeti nekoliko činjenica kako bi građani imali cjelovitu i točnu sliku. Ovaj štrajk utječe na rad sudova i Kantonalnog tužiteljstva te na građane koji očekuju njihove usluge. Otvara važna pitanja o položaju zaposlenih u pravosuđu i o razlici između dvaju sustava plaća koji postoje pod istim krovom. Otvara i pitanje kako se takve razlike trajno rješavaju. Riječ je o sustavnom pitanju koje nadilazi HNK i s kojim se, u različitim oblicima, suočavaju i drugi kantoni, zemlje u regiji i sama država. Prije nego što se osvrnem na njegovu bit, dužan sam odgovoriti na jedan neistinit navod.

Neistinit navod

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK jučer je javno naveo da sam u razgovoru s njegovim predstavnicima pravodobnu isplatu plaće, toplog obroka i naknade za prijevoz nazvao "privilegijom".

Tako nešto nisam izgovorio, ni u tom ni u jednom drugom razgovoru. Tko me poznaje i zna moja uvjerenja, zna da to nisam mogao izgovoriti. Plaća, topli obrok i naknada za prijevoz nisu privilegija, nego prava stečena radom, utvrđena zakonom i kolektivnim ugovorom.

Potpora sindikalnoj borbi

Sindikalnu borbu podržavam i uvijek sam je podržavao. Osmosatno radno vrijeme, plaćeni godišnji odmor i kolektivni ugovori, sve što danas smatramo normalnim, izborila je upravo sindikalna borba.

Što sam doista rekao

U razgovoru s predstavnicima Sindikata rekao sam da, kada razgovaramo o zahtjevima za dodatnim pravima, nije nevažno to što se postojeća prava iz Kolektivnog ugovora u HNK redovito i u cijelosti izvršavaju. Ukazivanje na tu činjenicu nije predstavljanje plaće kao privilegije, nego dio cjelovite slike. Ostale navode iz priopćenja neću pojedinačno komentirati jer vjerujem da ovaj primjer dovoljno govori i o njima.

Uloga i položaj državnih službenika i namještenika u pravosuđu

Rekao sam i ono što govorim javno. Činjenica je da su državni službenici i namještenici u pravosuđu iznimno važna karika u radu sudova i tužiteljstva i da rade odgovoran i važan posao, bez kojeg je rad sudova i tužiteljstva nemoguć. Zapisnički prate rasprave, vode upisnike i zemljišne knjige, provode dostavu i ovrhe te rade s povjerljivim i osobnim podacima. Između ostalog, u izravnom su kontaktu sa strankama, u kaznenim i obiteljskim predmetima. Svaka pogreška u roku ili postupku kod njih ima pravne posljedice.

Činjenica je i da, prema važećem ustroju u Federaciji BiH i u svim kantonima, oni imaju status državnih službenika i namještenika koji pružaju potporu radu pravosudnih tijela. Državni službenici i namještenici u tijelima uprave, kao i u Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su dio istog sustava i koji se zapošljavaju pod istim uvjetima, također obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove.

Dva sustava plaća pod istim krovom

Državni službenici i namještenici u pravosuđu rade uz suce, tužitelje i stručne suradnike koje imenuje VSTV, čije se plaće uređuju posebnim zakonom, kojeg je donio visoki predstavnik. Prema Zakonu o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH, osnovna plaća sudaca, tužitelja i tih stručnih suradnika svake se godine automatski korigira za procenat rasta prosječne neto plaće u BiH. Plaće nosilaca pravosudnih funkcija dio su nezavisnosti pravosuđa.

Plaće državnih službenika i namještenika ne rastu automatski. Rastu onoliko koliko proračun može podnijeti. U HNK su od 02/2025. do 07/2026. povećane za 15,76% kod državnih službenika i 19,07% kod namještenika. Prvi je put uređena i naknada za pripravnost namještenika u sudovima i Kantonalnom tužiteljstvu.

Ipak, dva sustava plaća pod istim krovom godinama stvaraju razliku jer je jedan automatski, a drugi ovisi o proračunu. Iz te razlike raste nezadovoljstvo koje svatko može i mora razumjeti.

Val u regiji i u državi

To nije problem samo HNK. Pitanje je daleko šire, i u regiji i u samoj državi, i riječ je o valu koji se sada prelijeva u Federaciju BiH. Službenici i namještenici u hrvatskom pravosuđu vodili su 2023. dvomjesečni štrajk. U Srbiji su zaposleni u pravosuđu štrajkali 2025. godine, a 2026. održali su i štrajk upozorenja. Unutar Bosne i Hercegovine, u Republici Srpskoj, koja od 2018. ima poseban Zakon o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa, administrativno-tehničko osoblje stupilo je 2024. u generalni štrajk, tražeći da im plaće rastu u istom postotku kao plaće sudaca i tužitelja. U Federaciji BiH su tijekom protekle godine vođeni štrajkovi u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje je štrajk trajao 156 dana, i u Tuzlanskom kantonu.

Na državnoj razini stručno osoblje pravosudnih institucija ima pravo na automatsko usklađivanje plaća s rastom prosječne plaće. Ustavni sud BiH utvrdio je diskriminaciju stručnih sudskih savjetnika Vrhovnog suda FBiH u odnosu na kolege na državnoj razini koji to pravo imaju.

Sustavno rješenje na višoj razini

Riječ je, dakle, o sustavnom pitanju. Kanton može uređivati pitanja za koja je nadležan, u okviru kantonalnih propisa, proračuna i kolektivnog ugovora. Može, u okviru raspoloživih sredstava, prepoznati posebne uvjete pojedinih poslova i tražiti odgovarajuća rješenja. No kanton ne može mijenjati federalne zakone niti jednostranom odlukom uspostaviti potpuno odvojen sustav plaća samo za zaposlene u pravosuđu.

Upravo je to jedno od ključnih pitanja ovog spora. Sindikat traži da se zaposleni u pravosuđu u pogledu materijalnih prava izdvoje od ostalih državnih službenika i namještenika, dok važeći propisi njihovu plaću, osnovicu, koeficijente i kolektivna prava uređuju unutar zajedničkog sustava. Ako se želi uspostaviti poseban i jedinstven status državnih službenika i namještenika u tijelima pravosudne vlasti, za to je potrebno zakonsko rješenje višeg reda.

Zato je ovo ministarstvo u 4. mjesecu 2026. uputilo Federalnom ministarstvu pravde inicijativu da se to pitanje sustavno riješi na razini Federacije BiH. Cilj nije izbjeći odgovornost kantona, nego spriječiti različita i neujednačena rješenja u pojedinim kantonima i izbjeći diskriminaciju.

Kolektivni ugovor i socijalni mir

Važno je naglasiti da ovaj štrajk otvara brojna pitanja. Vodi se dok je na snazi Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH, kojem je Vlada HNK pristupila 09.04.2024., a koji je, u ime državnih službenika i namještenika u tijelima pravosudne vlasti, potpisao reprezentativni Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kolektivni ugovor jamstvo je socijalnog mira i sva prava koja su njime zajamčena izvršavaju se u cijelosti, i tijekom ovog štrajka. U ostala pitanja o zakonitosti štrajka u ovom trenutku neću ulaziti.

Državni službenici i namještenici u tijelima pravosuđa u ovom trenutku traže dodatna prava, iznad onih koja jamči kolektivni ugovor. Zato Vlada postupa oprezno i traži rješenje koje će biti zakonito, održivo i pravedno. Ne zato što itko nekome ne želi dati ono što bi mu pripadalo.

Pravila reprezentativnosti

Naglašavam i da Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK nije reprezentativan sindikat za državne službenike i namještenike u HNK, što sa sobom povlači i svoja pravila. Prema Zakonu o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca FBiH, pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora ima reprezentativni sindikat. Zato, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, Vlada o plaćama i naknadama pregovara s reprezentativnim sindikatom. Manji, nereprezentativni sindikati svoje zahtjeve u tom procesu ostvaruju posredstvom reprezentativnog sindikata. Riječ je o načelu reprezentativnosti, koje potječe još iz Ustava Međunarodne organizacije rada iz 1919. godine.

Rješenje za stolom

Nadam se da ćemo do rješenja doći za stolom. Treba razgovarati. Upravo je s tim ciljem Vlada HNK pokrenula postupak mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora, kojem Sindikat nije pristupio. Spremnost na dijalog podrazumijeva i spremnost na korištenje mehanizama koje zakon za to predviđa. Očekujem samo da se u tom razgovoru, kao i u javnosti, prenosi ono što je stvarno rečeno.