U redakciju je pristiglo otvoreno pismo upućeno Vladi Hercegovačko-neretvanske županije, u kojem se traži hitno uvođenje naknade za obitelji s troje i više djece, po uzoru na model koji se već primjenjuje u Zapadnohercegovačkoj županiji.
U pismu se ističe kako obitelji s većim brojem djece već godinama trpe velike financijske izazove te da trenutni sustav socijalne pomoći nije dostatan za osiguravanje dostojanstvenog života.
''Zahtijevamo da se uvede kantonalni dječji dodatak za obitelji s troje i više djece, bez imovinskog cenzusa, koji bi obuhvatio sve obitelji, neovisno o njihovom socioekonomskom statusu'', navodi se u dopisu.
Ističe se kako djeca, bez obzira na okolnosti u kojima odrastaju, zaslužuju jednake prilike za sretno i zdravo djetinjstvo, te da obitelji s više djece ne smiju biti zakinute u ostvarivanju svojih prava.
''Pozivamo vlasti HNŽ da prepoznaju važnost podrške ovim obiteljima i poduzmu konkretne mjere bez odlaganja'', stoji u otvorenom pismu.
Županija Zapadnohercegovačka naknadu je uvela 2022. godine, a isplaćuje se u iznosu od 500 KM za treće i svako sljedeće dijete do sedme godine života. Ova mjera imala je pozitivan učinak na demografsku sliku županije, što se očitovalo kroz povećanje broja novorođene djece, što su potvrdili i službeni podaci.
Zbog povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH na 1.000 KM, prema postojećem zakonu, naknada je početkom godine trebala porasti na 700 KM (70 % minimalne plaće). Međutim, Vlada ŽZH-a predložila je izmjenu zakona kako bi se visina naknade zadržala na 500 KM, odnosno 50 % minimalne plaće, zbog proračunskih ograničenja.
Skupština ŽZH-a u siječnju 2025. godine usvojila je izmjene zakona kojima se minimalna visina naknade smanjuje sa 70 % na 50 % minimalne plaće, čime je naknada ostala na 500 KM. Ova odluka donesena je unatoč protivljenju dijela zastupnika koji su smatrali da bi povećanje naknade pozitivno utjecalo na demografsku sliku županije.
Ovakav oblik podrške obiteljima usvojen je kako bi se roditeljima omogućilo lakše nošenje s troškovima izdržavanja obitelji te kako bi se onima koji žele imati više od dvoje djece olakšalo donošenje odluke o povećanju obitelji.
Ova mjera pokazala se učinkovitom jer već nekoliko mjeseci zaredom ŽZH je jedna od rijetkih županija koja bilježi pozitivan prirodni priraštaj. Naime, u 2024. godini rođeno je 1008 djece, što predstavlja porast od oko 40 posto u odnosu na 2022. godinu.
Ostatak države bilježi uglavnom negativne trendove, a demografska slika Bosne i Hercegovine nije zadovoljavajuća. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, ako se ne poduzmu konkretne mjere, za jednu ili dvije generacije Bosna i Hercegovina mogla bi imati samo 1,5 milijuna stanovnika.
