Sjednica

Tko će sjediti u Glavnom vijeću HNS-a?

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić novinarima je uoči sjednice kazao kako se sjednica organizira malo duže vremena nakon održanog Sabora…
Vijesti / Politika | 15. 05. 2023. u 12:07 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je u ponedjeljak održana konstituirajuća sjednica Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić novinarima je uoči sjednice kazao kako se sjednica organizira malo duže vremena nakon održanog Sabora jer je najprije cilj bio imenovati predsjednika, a zatim i sve članove Glavnog vijeća.

Tko treba sjediti u Vijeću

''To nismo mogli uraditi dok nisu imenovani članovi Vijeća ministara i Vlade FBiH jer je odluka Predsjedništva HNS-a bila da čelna mjesta u odjelima Glavnog vijeća zauzmu čelni ljudi u institucijama Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, odnosno čelni ljudi kulturnih i znanstvenih institucija kao što su Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilište u Mostaru'', otkrio je Ljubić.

Dodaje kako su na sjednici Predsjedništva HNS-a u značajnoj mjeri rekonstruirali Glavno vijeće, ne samo u personalnom, nego i strukturalnom smislu. Tako danas umjesto dosadašnjih 12, Glavno vijeće broji 16 odjela.

''Cilj je da ti odjeli budu kompatibilni s ministarstvima u Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali isto tako s ministarstvima Republike Hrvatske. Bitno je da članovi Glavnog vijeća mogu koordinirati sve sektore koji se tiču glavnih sektora u Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali jednako je važno da članovi Glavnog vijeća mogu surađivati s Vladom Republike Hrvatske. Nakon što je BiH dobila kandidacijski status u Europskoj uniji otvaraju se mnoge dodatne mogućnosti suradnje'', smatra predsjednik GV HNS-a.   

Važne stvari

Kaže kako je danas u fokusu konstituiranje Glavnog vijeća gdje će se na početku sjednice obratiti predsjednik HNS-a Dragan Čović.

''Nakon toga ćemo preći na važne stvari, odnosno usvajanje Poslovnika, Plana i programa rada. Pri tome je jako važno znati da je pred BiH značajna ustavna i institucionalna dogradnja i da će biti potrebno angažiranje HNS-a u tom smislu. Naravno, prva stvar i najvažnija u ovom trenutku koja čeka BiH su ograničene promjene Ustava i Izbornog zakona'', napomenuo je on.

Ljubić ističe kako praktički nema sektora ili resora u BiH gdje, pored tehničkog karaktera, nema i nacionalnog segmenta resora. 

''Ja to mogu pouzdano reći jer sam bio član Vlade FBiH, Vijeća ministara i Parlamenta. Neophodan je angažman odjela HNS-a u narednom razdoblju i mi smo ćemo dati novu kvalitetu i novu dinamiku radu Glavnog vijeća'', poručio je.

Suradnja

Smatra da je HNS pokazao dosljednu razinu nacionalne odgovornosti i zajedništva u samom izbornom procesu.

''Ne treba zaboraviti da je zahvaljujući HNS-u kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto dobila najviše glasova do sada, koliko je dosad uopće dobio legitimni hrvatski kandidat za člana Predsjedništva'', podvukao je.

S druge strane, Ljubić napominje kako su ostvarili takav rezultat da bez stranaka HNS-a nije bilo moguće pristupiti formiranju vlasti niti na državnoj niti na entitetskoj razini u FBiH, ali ni u županijama gdje Hrvati žive u značajnijem broju.

Također ističe da je kod uspostave vlasti u FBiH pokazana i državna i nacionalna odgovornost.

''Mislim da je dobro za vjerodostojnost HNS-a da danas u Vladi FBiH participira više stranaka. Mislim da se ta suradnja hrvatskih stranaka u okviru HNS-a pokazala dobrom za BiH, jer da nije bilo te suradnje ne bi bilo Vlade FBiH i tko zna u kakvom bi stanju mi danas bili. Možda bi bili pred izvanrednim izborima. Zavisi kako bi visoki predstavnik reagirao da nije uspostavljena vlast'', zaključio je Ljubić.

Kopirati
Drag cursor here to close