Sabor usvojio Rezoluciju o Hrvatima u BiH: Samo jedna zastupnica bila protiv

Hrvatski sabor je u srijedu, posljednjeg dana proljetnog zasjedanja, izglasao Rezoluciju koju je predložio DP, a kojom, kako je istaknuo predsjednik te stranke i potpredsjednik Sabora Ivan Penava, Hrvatska šalje poruku da neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi.

Protiv samo jedna zastupnica

Rezoluciju su podržala 83 zastupnika, troje ih je bilo suzdržano, dok je jedan zastupnik glasao protiv. Lijeva oporba nije sudjelovala u glasovanju. Protiv je glasala Dalija Orešković (DOSiP), suzdržana su bila dvojica SDSS-ovih zastupnika te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Uz vladajuće, podršku su dali i nezavisni zastupnici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa (NPS).

"Od sedam sadržajnih točaka koje je izvorni prijedlog Rezolucije sadržavao, šest i pol je odstranjeno i dobili smo jednu vrlo razvodnjenu Rezoluciju, razvodnjenu limunadu. Mi ćemo je podržati i ovakvu jer nam je stalo da se spominje hrvatsko pitanje", kazao je Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) uoči glasovanja.

Dodao je kako je to samo pokazatelj izostanka ozbiljne vanjske politike, dok je HDZ-ov Dario Pušić uzvratio kako Hrvatska nikada od rata nije snažnije zastupala položaj Hrvata u BiH nego danas.

"Dolaskom Andreja Plenkovića na mjesto premijera hrvatsko pitanje u BiH podignuto je i na europsku razinu, a rezultati su itekako vidljivi", ustvrdio je Pušić.

"Vi ste bili za građansku Bosnu protiv svog naroda kada je bilo najpotrebnije", poručio je Raspudiću HDZ-ov Ante Deur, dok je Raspudić istaknuo kako je to neistina.

Desna oporba: Rezolucija je razvodnjena

Most također smatra kako je konačni prijedlog Rezolucije "razvodnjen", zbog čega su podnijeli osam amandmana, među kojima su i neki zahtjevi koje je, kako ističu, DP predlagao prije usuglašavanja s HDZ-om. No, DP kao predlagatelj i ostatak vladajućih odbili su ih.

"Ivan Penava danas je potvrdio da su od svih bitnih zahtjeva morali odustati pod pritiskom Plenkovića i njegovih mentora", kazao je Nikola Grmoja, nakon čega je Hrvoje Zekanović (HDS) putem mobitela pustio snimku na kojoj se čuje kako Grmoja uzvikuje "svi za Komšića".

"Prijedlozi poput trećeg entiteta, treće ili desete izborne jedinice priča su koju tražimo 30 godina. To nije nikakva novost, no upozoravam da nam ne trebaju radikalizacija i sukob, nego prijatelji i partneri u BiH i međunarodnoj zajednici", rekao je HDZ-ov Nevenko Barbarić.

Predsjednik DP-a Ivan Penava naglasio je kako mu je posebno drago što se svi u sabornici, i lijevi i desni, slažu oko ključnog pitanja – jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda uz ostala dva naroda u BiH te potpore europskom putu BiH.

"Iščitavajući nastupe predstavnika unitarističke politike unutar BiH, vidljivo je da ih dogovor s Hrvatima ne zanima. Nastavljaju raditi na dekonstituiranju položaja hrvatskog naroda u BiH. Ovom Rezolucijom jasno poručujemo da ćemo se tome znati suprotstaviti", poručio je Penava.

Odbijeni svi amandmani

Domovinski pokret, kao predlagatelj Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, odbio je svih osam amandmana koje je na taj dokument podnio Klub zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru.

Most je amandmane podnio uz obrazloženje kako je konačni prijedlog Rezolucije, nakon usuglašavanja s HDZ-om, značajno izmijenjen i "razvodnjen" u odnosu na prvotnu verziju.

Iz Mosta su istaknuli kako se među njihovim prijedlozima nalaze i zahtjevi koje je Domovinski pokret ranije sam zagovarao.

Most tražio širu ustavno-političku reformu

Mostovi zastupnici tražili su da se ciljevi Rezolucije prošire kako se hrvatsko pitanje u BiH ne bi svelo samo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego da se jasno zagovara cjelovita ustavno-politička reforma.

Prema njihovu prijedlogu, reforma bi trebala uključivati modele koji bi osigurali legitimno predstavljanje Hrvata, uključujući mogućnost uspostave zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalni preustroj koji bi podrazumijevao i većinski hrvatski entitet.

Nikola Grmoja (Most) kazao je kako se upravo takve odredbe nalaze u prvotnoj verziji DP-ove Rezolucije, dok se aktualni prijedlog, prema njegovoj ocjeni, sveo na "promašen cilj".

Predsjednik DP-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava pojasnio je kako amandman nije prihvaćen jer bi, prema njegovim riječima, značajno promijenio sadržaj i opseg Rezolucije.

"Predloženi tekst uvodi modele ustavnog preuređenja BiH koji nisu predmet ove Rezolucije", rekao je Penava.

Zbog HDZ-a uklonjenja prvotna verzija

Most je tražio i da se u Rezoluciju uvrsti poziv Vladi Republike Hrvatske da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH.

Iz Mosta su naveli kako je ta odredba bila dio prvotnog prijedloga, ali je uklonjena zbog, kako tvrde, HDZ-ove politike.

Penava je odgovorio kako Rezolucija nije dokument kojim se propisuju konkretni instrumenti vanjske politike Republike Hrvatske.

Most je predložio i dodatnu zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući Republiku Srpsku, proglašavanje "personama non grata" političkih dužnosnika koji potiču izborni inženjering i negiraju pravo hrvatskog naroda na konstitutivnost, kao i zabranu ulaska u Hrvatsku osobama koje vrijeđaju hrvatski identitet i ulogu Hrvatskog vijeća obrane.

Predlagatelj Rezolucije odbio je i te prijedloge uz obrazloženje da bi se njima zadiralo u ovlasti izvršne vlasti i međunarodne obveze Republike Hrvatske.

Grmoja prozvao DP zbog izmjena Rezolucije

Mostovi zastupnici tražili su i reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava u slučajevima gdje postoje sumnje na zlouporabe.

Penava je pritom priznao kako su pojedini prvotni prijedlozi izmijenjeni ili izostavljeni zbog potrebe postizanja dovoljne razine političke suglasnosti za usvajanje Rezolucije.

"Ovo je jedna od najtežih optužbi iz usta koalicijskog partnera HDZ-a. Snažno ste optužili premijera Plenkovića i HDZ da ste morali odustati od legitimnog zahtjeva kako bi Rezolucija prošla", poručio je Grmoja.

Most je tražio i da se u Rezoluciji naglasi suradnja Hrvatske sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim čimbenicima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili organizacijom.

Predložili su i brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule Rezolucije, uz obrazloženje da je riječ o međustranačkom dogovoru koji nije riješio ključne probleme.

Penava je na kraju istaknuo kako su Mostovi amandmani bili "vrlo konstruktivni i bliski", ali je dodao da je konačni tekst Rezolucije rezultat aktualnog političkog trenutka i dogovora unutar vladajuće koalicije.

Grmoja je uzvratio kako je DP krenuo s dobrim namjerama, ali da je konačna verzija dokumenta oslabljena.

"Svjestan sam da je na vas izvršen snažan pritisak od Frke Petešića i premijera Plenkovića", poručio je Grmoja.

Devet točaka

Rezolucijom se kroz devet točaka poziva Vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori i u kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.

Pri tome se navodi kako Sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, a kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, "uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH".

U Rezoluciji stoji i kako Sabor s posebnom pozornošću prati izborne procese u BiH te "osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima".

Rezolucijom, usuglašenom na razini parlamentarne većine, prvenstveno s HDZ-om, Hrvatima u BiH daje se institucionalna podrška Republike Hrvatske u osnaživanju njihova političkog položaja. Pripadnike hrvatskog naroda koji imaju državljanstvo BiH poziva se da ostvare svoje biračko pravo na predstojećim općim izborima 4. listopada radi ostvarivanja legitimne zastupljenosti.

Vlada se poziva da nastavi pružati financijsku i političku potporu različitim institucijama hrvatskog naroda u BiH, kao i koristiti političke, pravne i diplomatske mehanizme u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite interesa Hrvata u BiH. Istaknuta je i potpora europskom putu BiH.

Sve hrvatske državne institucije pozvane su na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH, Parlamentarnom skupštinom BiH i drugim institucijama u okviru međuparlamentarne suradnje.

U preambuli Rezolucije, između ostalog, ističe se povijesna uloga Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, a vrednovanje uloge Herceg-Bosne u obrani hrvatskih krajeva u BiH Penava je istaknuo kao posebno važno za Domovinski pokret.