Prije 47 godina poginuo je Džemal Bijedić, najutjecajniji bh. političar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan, 18. siječnja 1977. godine poginuo je istaknuti političar Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije.

Bijedić je rođen 12. travnja 1917. godine u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke obitelji. Kao gimnazijalac oduševljava se pokretom komunista, kojem se tijekom studija u Beogradu i priključuje.

U Beogradu, gdje je studirao pravo, godine 1939. primljen je u SKOJ, a koncem iste godine učlanjuje se u mostarsku organizaciju KPJ.

Četiri puta biva zatvaran, svaki put u Mostaru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno kao član Partije učestvuje u NOB-i. Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutarnjih poslova vlade Bosne i Hercegovine, potom 1948. godine, načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH.

Lista njegovih funkcija je dugačka: osim dvije navedene funkcije bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971 godine.

Bijedić se sve do svoje pogibije se zalaže za razvitak gospodarstva, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inozemstvu i jačanje Pakta nesvrstanih.

Bijedić je bio i organizator nove bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-tih godina kulturnog projekta "tisuću škola".

U zrakoplovnoj nesreći, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, 18. januara 1977. godine, tragično je preminuo Džemal Bijedić, sa suprugom Razijom. Iza njih je ostalo troje djece.

Naime, Bijedić je u jutro 18. siječnja 1977. na Batajničkom aerodromu, skupa sa gotovo svim ličnostima jugoslavenskoga političkog vrha, ispraćao Josipa Broza Tita koji je krenuo u posjetu Libiji, a planiran je bio i posjet Egiptu.

Zbog poledice na pisti avion je kasnio u odlasku, a nakon što se Titov konačno vinuo put Tripolija, na pistu u Batajnici je sa Surčina doletio Bijedićev avion kojim je trebao krenuti u Sarajevo na sjednicu CK SK Bosne i Hercegovine, bilježi Historiografija.ba.

Nažalost, njegov avion nikada nije sletio na sarajevski aerodrom. Na tom se putu ispriječilo brdo Inač iznad Kreševa.

Skupa sa Džemalom Bijedićem i njegovom suprugom Razijom, poginuli su i piloti Stevan Leka i Murat Hanić, podtajnik u Bijedićevom kabinetu dr. Smajo Hrle, aviomehaničar Ilija Jevđenović, osobni Bijedićev pratiltelj i vozač Zija Alikalfić i domaćica u rezidenciji predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Anđelka Muzička...

Džemal Bijedić bio je zasigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se oduvijek zalagao. Potpisnik je letaka za borbu za autonomiju BiH u međuratnom periodu do 1941. godine.

No, nedugo nakon smrti Džemala i Razije Bijedić u javnosti se tiho, a onda sve glasnije počelo govoriti da nije riječ o avionskoj nesreći nego o ubistvu.

O tome je mnogo puta svjedočio i njegov bliski rođak Bahrudin Buri Bijedić.

Posljednji put se, kaže, s Džemalom sastao tri mjeseca prije smrti, 23. oktobra 1977. u vikendici u Trnovu, kraj Sarajeva.

"Govorio mi je na uho: 'Bahrice, puno znam, ubit će me.' Govorio je da je Tito izoliran, da je blokiran od supruge Jovanke, da se do njega ne može doći. Govorio mi je o vrhovima JNA. Bez daljnjeg, on je predosjećao smrt", naveo je Bahrudin Bijedić, nekadašnji konzul SFRJ.

Često se nagađalo da je Džemal Bijedić bio najizgledniji kandidat za Titova nasljednika, ali sve do današnjega dana ništa od špekulacija i glasina nije do kraja istraženo niti su neke, za to doba smjele i uglavnom kuloraske tvrdnje, dokazane.