Predložen zakon o uspostavi registra o osobama osuđenim za seksualno zlostavljanje djece

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za 7. srpanj, a jedna od najavljenih točaka dnevnog reda je zakon čija je namjera uspostavljanje registra o osobama osuđenim za krivična djela počinjena na štetu djece i omladine.

Za počinitelje nedjela koja tretira ovaj zakon, u svakodnevnoj komunikaciji, kolokvijalno, ustaljen je termin 'pedofili'.

Tekst višestruko nijansira vrste nedjela seksualnog iskorištavanja djece i maloljetnika te propisuje borbu protiv ovih teških pojava.

Ciljevi su zaštita djece i maloljetnika i sprečavanje da osuđenici ponove zlodjela ili počine slična.

Između ostalog je predviđeno da osobe čija su imena u registru ne smiju posjećivati objekte i mjesta gdje se okupljaju djeca - vrtiće, škole, igrališta, lokacije organiziranih priredbi i proslava i sl.

Osuđeni počinitelj bi i do 20 godina po izdržanoj kazni morao da se javlja policiji i obavezno obavještava o putovanjima izvan mjesta stanovanja i promjeni osobnih podataka.

U slučaju da po izdržanoj kazni prekrši neku od navedenih mjera, može se suočiti s novčanom kaznom i do 5.000 KM ili ponovnim zatvorom.

Njegovi osobni podaci, vrsta počinjenog krivičnog djela i kazna, fizičke karakteristike i drugi detalji, ostajali bi kao podaci u registru trajno.

Službeni predlagači Nacrta zakona su delegati u Domu naroda Jasmin Duvnjak i Aner Žuljević.

"Podaci iz registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece", naveli su oni također u tekstu.

Ustanove, institucije i udruženja, kod zapošljavanja osoba što bi po prirodi posla bile u kontaktu s djecom, morali bi prethodno da provjere da li su imena kandidata eventualno u navedenom registru.

Duvnjak i Žuljević predlažu primjenu njihovog zakona prema počiniocima krivičnih djela silovanja djece i maloljetnika, spolnog odnosa s nemoćnom osobom, spolnog odnosa na osnovu zloupotrebe položaja, prinude na spolni odnos, spolnog odnosa s djetetom, bludne radnje, zadovoljenja pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenja na prostituciju, iskorištavanja djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanja djeteta s pornografijom te rodoskvrnuća.

U obrazloženju, navode da se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, uz službene evidencije o pravosnažno osuđenim osobama, javljaju i registri za posebnu grupu počinilaca krivičnih djela protiv spolne slobode.

- Te evidencije se mogu odnositi samo na počinioce krivičnih djela na štetu djece ili na sve učinioce. Sadrže uglavnom lične podatke o osuđenoj osobi, o krivičnom djelu i presudi te su eventualno u nekim evidencijama i podaci o žrtvama i njihovom odnosu sa učininiteljem krivičnog djela. Vođenje evidencija zakonom se povjerava u nadležnost policiji, sudovima, državnom tužilaštvu ili ministarstvima, dok pristup može biti dozvoljen službenim osobama, određenim institucijama i ustanovama te u krajnjoj liniji, široj javnosti putem interneta - naveli su predlagači.

U nekim zemljama, navode također Duvnjak i Žuljević, podaci u evidencijama čuvaju se određeni broj godina a u nekim trajno.

Uspostava ovih evidencija postala je međunarodno-pravni standard i obaveza zemalja koje ratificiraju Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Konvenciju su ratificirale sve zemlje bivše Jugoslavije.

Puni službeni naziv Duvnjakovog i Žuljevićevog akta je Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine.