Novo izvješće OHR-a: BiH prijeti postupno razdvajanje, upozoravaju na blokade institucija, spomenut i Mostar

Dugotrajne političke blokade i opstrukcije državnih institucija, ponajprije iz Republike Srpske, postupno slabe funkcionalnost Bosne i Hercegovine i povećavaju rizik od njezina de facto razdvajanja. Upozorava se na to u 70. izvješću Ureda visokog predstavnika (OHR), koje će 30. listopada biti predstavljeno Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Izvješće obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada 2026. godine, a prvi ga put potpisuje vršitelj dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock, koji je na toj dužnosti naslijedio Christiana Schmidta.

U dokumentu se posebna pozornost posvećuje institucionalnim blokadama, održanim općim izborima te političkim i društvenim reakcijama nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Upozorenje na postupno odvajanje

Prema ocjeni OHR-a, izravni napadi na ustavni poredak BiH tijekom promatranog razdoblja bili su manje izraženi nego početkom 2025. godine, ali su nastavljene institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika, uglavnom iz krugova vlasti Republike Srpske.

U izvješću se upozorava da takvo djelovanje ograničava sposobnost državnih institucija da ispunjavaju zakonske obveze i usporava euroatlantske integracije.

Posebno se problematičnim smatraju pokušaji zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih pravnih i institucionalnih struktura u Republici Srpskoj.

OHR ocjenjuje da bi takvi potezi mogli dovesti do postupnog, odnosno de facto odvajanja entiteta od Bosne i Hercegovine.

Blokade u Parlamentu i Vijeću ministara

U dokumentu se navodi da su uskraćivanje kvoruma, odgađanje imenovanja i ograničenja financiranja znatno otežali rad državnih institucija.

Posebno se ističe Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, čiji je rad, prema izvješću, često bio blokiran odlascima izaslanika SNSD-a, samostalno ili zajedno s izaslanicima HDZ-a BiH.

Zbog različitih parlamentarnih većina pojedini zakonski prijedlozi koji su dobili potporu Zastupničkog doma nisu prošli Dom naroda.

Napretka nije bilo ni u donošenju zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te sudovima, koji su važni za nastavak europskih integracija.

Državni proračun kasnio gotovo osam mjeseci

OHR upozorava i na dugogodišnje probleme s financiranjem državnih institucija.

Proračun BiH za 2026. godinu usvojen je 27. srpnja, gotovo osam mjeseci nakon zakonskog roka, u ukupnom iznosu od 2,559 milijardi KM.

U posljednjih 25 godina državni proračun na vrijeme je usvojen samo pet puta, a posljednji put prije deset godina.

Prema izvješću, zbog blokada u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza Federaciji BiH nanesena je šteta veća od 150 milijuna KM.

Istodobno, 128 milijuna KM prihoda od cestarina ostaje u rezervama zbog nepostojanja trajnog dogovora o raspodjeli tih sredstava.

Dodikove najave i pitanje državne imovine

U izvješću se spominje i Milorad Dodik, koji je, unatoč zabrani obnašanja javnih dužnosti, prema ocjeni OHR-a ostao jedan od ključnih političkih aktera u Republici Srpskoj.

Posebno se izdvajaju njegove najave vraćanja pojedinih nadležnosti s državne na entitetsku razinu, uključujući obranu, graničnu kontrolu, obavještajne službe i neizravno oporezivanje.

OHR upozorava i na nastavak neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.

Prema navodima iz izvješća, pred Pravobraniteljstvom BiH vodi se približno 2.200 aktivnih predmeta povezanih s državnom imovinom.

U izvješću spomenut i Mostar

Među lokalnim političkim pitanjima OHR se osvrnuo i na stanje u Mostaru.

U dokumentu se navodi da su sporovi oko imenovanja doveli do bojkota sjednica Gradskog vijeća Mostara od strane Kluba Bošnjaka.

Taj je slučaj naveden u dijelu izvješća koji se odnosi na političke sporove povezane s imenovanjima i funkcioniranjem institucija na različitim razinama vlasti.

Izbori protekli bez većih tehničkih problema

OHR se osvrnuo i na opće izbore održane 4. listopada, na kojima su prvi put u cijeloj zemlji primijenjene nove izborne tehnologije.

Prema izvješću, biometrijska identifikacija birača bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva, a veći tehnički problemi nisu zabilježeni.

Izlaznost je iznosila 42,02 posto, što je manje u odnosu na 50,43 posto na izborima 2022. godine.

Crishock je pritom upozorio na populističku i nacionalističku retoriku tijekom kampanje te zlouporabu javnih resursa.

O izvješću se raspravlja 30. listopada

OHR procjenjuje da bi formiranje vlasti nakon izbora moglo biti dugotrajno, uz rizik dodatnog zastoja na europskom putu Bosne i Hercegovine.

O 70. izvješću raspravljat će se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 30. listopada, kada će se razmatrati i produljenje mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.

Temeljno upozorenje OHR-a ostaje da dugotrajno slabljenje državnih institucija, čak i bez formalnih promjena ustavnog poretka, može dovesti do postupnog prijenosa stvarne moći i nadležnosti s državne na entitetsku razinu.