Njemačka zabrinuta nakon izbora u Bosni i Hercegovini

Opći izbori u Bosni i Hercegovini, održani 4. listopada 2026. godine, izazvali su različite reakcije u Njemačkoj.

Politički akteri i analitičari uglavnom pozdravljaju miran tijek glasanja i reizbor Denisa Bećirovića u Predsjedništvo BiH. Istodobno, većina upozorava da su nacionalističke stranke izašle ojačane, što bi moglo dodatno otežati europski put zemlje.

Svjetlo, ali i mnogo tame

Zastupnik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu i vanjskopolitički glasnogovornik socijaldemokratskog zastupničkog kluba Adis Ahmetović ocijenio je da je izborna večer donijela „svjetlo, ali nažalost i mnogo sjene“.

Bećiroviću je čestitao na reizboru i njegov uspjeh nazvao važnim signalom za multietničku i suverenu BiH s europskom budućnošću. Ukupni izborni rezultat ipak smatra lošim znakom za Europu.

Prema njegovim riječima, jačanje nacionalista prijeti novim blokadama, produbljivanjem etničkih podjela i zastojima na putu prema Europskoj uniji, a to ugrožava stabilnost zemlje i sigurnost Europe.

Odgovor, smatra Ahmetović, mora biti snažniji europski angažman: konkretan napredak u približavanju EU-u, odlučna podrška demokratskim snagama i jasne posljedice za one koji potkopavaju državu.

„Zapadni Balkan nalazi se u unutarnjem dvorištu Europe. Njegova budućnost je u Europskoj uniji, a ne negdje drugdje“, poručio je.

"Njemačka politika prema BiH ne postoji"

Njegov stranački kolega iz redova Zelenih i promatrač na izborima Boris Mijatović ocijenio je, na upit DW-a, da su izbori protekli bez većih incidenata.

2Nove tehnologije, identifikacija birača otiskom prsta i skeniranje glasačkih listića uglavnom su se pokazale uspješnima, kao i rad Središnjeg izbornog povjerenstva", kazao je izvjestitelj za zapadni Balkan zastupničkog kluba stranke Zeleni.

Istodobno, Mijatović izlaznost od 41 % vidi kao razlog za zabrinutost. Moguće je, međutim, da je dijelom posljedica toga što su u biračkom popisu još upisani mnogi koji su već napustili zemlju. Tehnika tako otkriva i drugu stranu BiH: masovno iseljavanje se nastavlja.

Najbolje rezultate, prema njegovoj ocjeni, ostvarile su etnonacionalističke stranke. U Republici Srpskoj Milorad Dodik je već u izbornoj noći ponovno pozvao na secesiju. U Federaciji je HDZ ostvario snažan rezultat, a SDA je ponovno ojačala na parlamentarnoj razini.

U Predsjedništvu će reformski smjer, prema Mijatovićevu mišljenju, vjerojatno zastupati samo Bećirović.

Gubitnici su, kako kaže Mijatović, reformske i proeuropske snage: Naša stranka i Demokratska fronta izgubile su znatan dio glasova, a Željko Komšić i mjesto u Predsjedništvu, piše Deutsche Welle. 

Formiranje većina moglo bi potrajati duboko u 2027. godinu.

Mijatović je kritizirao i njemačku vladu. Prema njegovim riječima, njezina balkanska politika trenutačno "ne postoji", a ministar vanjskih poslova Wadephul mora popuniti tu prazninu jer ona otvara vrata autoritarnim strukturama.

Kao primjer naveo je propale napade na aerodromu Leipzig-Halle i pretpostavljene rute terorista preko Srbije.

Otežan put prema EU-u

Analitičari Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) kao dobru vijest ističu da izbori, zbog novog postupka, neće biti diskreditirani te da je moguće relativno brzo formiranje vlasti, doduše uz napomenu da će svi nacionalisti postavljati uvjete.

Loša je vijest, navode, da su Dodikova stranka i druge dvije nacionalističke stranke apsolutni pobjednici, u skladu s duhom vremena.

„Europski put time postaje još teži, unutarnja politika podložnija neliberalnom pogađanju, a otvara se i prostor za nove dogovore s Amerikancima, na štetu institucija i stabilnosti“, navodi se u priopćenju DGAP-a na upit DW-a.

"O BiH se ne smije odlučivati u Berlinu ili Bruxellesu"

Drugačiji tonovi, kada je riječ o vanjskopolitičkim stavovima koji dolaze iz političkog Berlina, tradicionalno dolaze iz redova Alternative za Njemačku (AfD).

Zastupnik Tobias Teich, član Odbora za vanjske poslove Bundestaga, čestitao je Savi Miniću, Denisu Bećiroviću, Darijani Filipović i Željki Cvijanović.

Pohvalio je miran i demokratski tijek izbora te poručio da se volja građana mora poštovati.

Odluke o BiH, prema njegovim riječima, moraju dolaziti iz Sarajeva, Banje Luke i Mostara, a ne iz Berlina ili Bruxellesa.

Sukladno tomu, Teich je završetak mandata Christiana Schmidta kao visokog predstavnika nazvao "više nego zakašnjelim" te dodao da trajno političko tutorstvo ne stvara ni povjerenje ni stabilnost.

Schmidt: Izbori otežavaju put BiH prema EU-u

Sam Schmidt, koji je početkom ljeta odstupio s dužnosti visokog predstavnika, u razgovoru za Deutschlandfunk izrazio je nezadovoljstvo ishodom izbora koji, prema njegovu mišljenju, predstavlja kontinuitet sukoba u zemlji.

"Ishod izbora u BiH pokazao nam je da se osnovne linije sukoba u BiH nastavljaju. Ovaj ishod će strukturno i sustavno otežati, a djelomično i onemogućiti put zemlje u EU. Dobra vijest je da se ipak radi o nekoj vrsti novog početka. Izbori su bili pošteni i reforme izbornog sustava, koje se povezuju s mojim imenom, pokazale su učinak. To ne rješava sve probleme, ali povećava povjerenje građana", zaključio je Schmidt.

Za uvjerljivu pobjedu Dodikove struje u RS-u optužio je nesposobnost oporbe u tom entitetu da ponudi odgovarajući protuprogram.