Muftija Dedović: Muslimansko mezarje na Lakišića haremu ne može se orati ni prekopavati
U Mesdžidu Sultana Selima kod Starog mosta u Mostaru u ponedjeljak navečer je održana Večer Kur’ana, u okviru manifestacije "Uzor si mi, Poslaniče", a povodom godišnjice ponovnog stavljanja ovog prostora u funkciju mjesta ibadeta.
Riječ je o prostoru za koji je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović izdao fetvu. Danas je on pretvoren u mjesto za molitvu.
Program je organizirao Medžlis Islamske zajednice Mostar, a odabrane odlomke iz Kur’ana učili su mostarski hafizi i imami: kurra hafiz dr. Dževad-ef. Gološ, hafiz mr. Aid-ef. Tulek, hafiz Jusuf-ef. Bećoja, hafiz Elvedin Tabaković, hafiz Abdullah Tabaković, hafiz Nezir Šarić, Jusuf-ef. Kafadar, Mirsad-ef. Fale, Arnel-ef. Demirović i Mujo-ef. Memić. Prigodno predavanje održao je muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović.
Blagoslovljena večer
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar mr. Dino-ef. Maksumić kazao je da je ovaj program kruna jednogodišnjih aktivnosti usmjerenih na vraćanje Mesdžida Sultana Selima njegovoj izvornoj namjeni, piše Preporod.info.
"Prošle godine smo, dakle, 29. kolovoza vratili mesdžid, bio je petak. Evo danas je ponedjeljak. Proučili smo večeras Kur’an. Na Večeri Kur’ana bili su naši mostarski hafizi, hafizi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i imami koji su nas počastili lijepim učenjem, a, naravno, snažnu, jaku poruku uputio je i muftija mostarski dr. Salem-efendija Dedović", kazao je Maksumić.
Istaknuo je da je riječ o posebnoj večeri koja ima dodatni značaj zbog toga što je "istog dana održano i pripremno ročište u predmetu koji se odnosi na Lakišića harem".
"Tako da je ovo večeras jedna mubarek, blagoslovljena večer na koju smo ponosni i s koje ćemo dugo razmišljati o porukama koje nam je muftija poslao, s obzirom na to da je danas bilo ovo pripremno ročište vezano za slučaj, našu borbu za Lakišića harem", kazao je glavni imam.
Maksumić je najavio da će Mesdžid Sultana Selima i ubuduće biti mjesto redovnog vjerskog života i okupljanja vjernika.
"Mesdžid je aktivan. U mesdžidu se obavljaju svakodnevni namazi. To ćemo nastaviti. Razmišljam o tome da ovdje angažiramo stalnog imama kako bi aktivnosti bile još brojnije, još veće, ako Bog da. Mislim da će se to, ako Bog da, i realizirati", kazao je Maksumić.
Simbolika Kur’ana na Starom mostu
U svom obraćanju muftija Dedović posebno je govorio o simbolici učenja Kur’ana na prostoru Starog mosta i značaju Mesdžida Sultana Selima za Mostar.
"Lijepo je da smo večeras ovdje na Starome mostu. Lijepo je da se Kur’ani-kerim vraća u ovu Božju kuću. Da grli ovaj prostor. Da čuva ovaj prostor", kazao je Dedović.
Istaknuo je da Stari most, povjesna jezgra grada i minareti predstavljaju prepoznatljive simbole Mostara, ali i da prisustvo Kur’ana ovom prostoru daje posebnu duhovnu dimenziju.
"Kur’ani-kerim je došao na Stari most, da oplemeni most. I da čuva Mostar. I da čuva ove kule. I da čuva ovaj narod. Da ga oplemenjuje. Kur’anom se srca oplemenjuju. Srca ljudska se ispunjavaju smislom, biti, suštinom", poručio je mostarski muftija.
Govoreći o vrijednosti Kur’ana, Dedović je podsjetio na hadis Allahovog Poslanika, Muhammeda, a. s., o vrijednosti svakog proučenog harfa, ističući da učenje i slušanje Kur’ana imaju posebnu duhovnu vrijednost.
Posebno je naglasio da Kur’an ne treba biti prisutan samo u džamijama nego i u životu muslimanskih obitelji.
"Sve su džamije oplemenjene Kur’anom, ali i naše kuće trebaju biti oplemenjene Kur’anom. U njima treba da se uči, sluša, čuje Božji glas, glas Božje knjige", kazao je muftija.
O fetvi
Kako je istaknuo, Večer Kur’ana na Starom mostu predstavlja i priliku da u svijet ode slika o gradu u kojem muslimani čuvaju svoju tradiciju učenja, pamćenja i življenja Kur’ana.
"Neka ode lijepa slika iz Mostara u ovome mjesecu rebiul-evvelu. Neka ode lijepa slika o muslimanima ovoga grada. Da oni uče Kur’an, izučavaju Kur’an, da imaju svoje hafize, da imaju svoje učače, da imaju ovdje školu Kur’ana i da se vraćaju na trase staroga Mostara, ulemanskog Mostara, tradiciju gdje se Kur’an čuvao, izučavao, pamtio, ali i živio", poručio je.
U drugom dijelu obraćanja muftija Dedović govorio je o značaju zaštite sakralnih prostora i njihovom posebnom statusu.
"Mi smo večeras u ovom prostoru koji je sakralni muslimanski prostor. Sakralni znači hurmetom zaštićen, svet, za koji važe posebna pravila ponašanja, čuvanja i poštovanja, jer je ovo hurmet prostor, zaštićen prostor", kazao je.
U tom kontekstu osvrnuo se i na Lakišića harem, ističući da muslimanska mezarja, bez obzira na protek vremena, imaju svoj hurmet.
"Tako i svaki harem, njegovo ime to kaže, muslimansko mezarje, ima svoj hurmet", rekao je Dedović.
Govoreći o fetvi Islamske zajednice koja se odnosi na pitanje Lakišića harema, kazao je da je ona utemeljena na vjerskim i pravnim izvorima.
"Ta fetva je donesena 19. lipnja prošle godine. Javni je dokument. To je znanstvena studija. Studija utemeljena na temeljnim izvorima naše vjere, ali utemeljena i na Zakonu o slobodi vjere i posebnom Zakonu o zaštiti sakralnog prostora i sakralnih objekata", kazao je Dedović.
"Nije muftija samo u džamiji"
Naglasio je da Islamska zajednica traži zaštitu statusa Lakišića harema i dosljednu primjenu zakona.
"Muslimansko mezarje na Lakišića haremu ne može se orati, prekopavati. Tamo su još uvijek kosti muslimana. To je mezarje. Bez obzira koliko je proteklo vremena", poručio je.
On je podsjetio da je pred Općinskim sudom u Mostaru održano pripremno ročište u ovom predmetu, dok je glavno ročište najavljeno za 1. listopada.
"Mi smo u okvirima zakona i fetva nije izvan zakona", kazao je mostarski muftija.
Govorio je i o ulozi Islamske zajednice i vjere u javnom prostoru, naglasivši da djelovanje muftije i Islamske zajednice nije ograničeno samo na džamijski prostor.
"Nije muftija samo u džamiji. Muftija je u javnom prostoru i javnom životu. I vjera je u javnom prostoru i javnom životu", poručio je.
Pozvao je muslimane da aktivnije sudjeluju u procesima koji se tiču njihove zajednice i budućnosti, ističući da nije dovoljno samo promatrati događaje sa strane.
"Nije dovoljno da ove procese pratimo s tribina. Treba sići na teren, u prostor, na igralište i igrati utakmicu", kazao je Dedović.
Podsjetimo, Medžlis Islamske zajednice Mostar u rujnu 2025. godine izdao je fetvu povodom gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta navodeći kako je to obvezujući akt za organe javne vlasti.
Dokument, koji je upućen Općinskom Sudu u Mostaru, ali i svim važnijim stranim institucijama u Bosni i Hercegovini, odvjetnički ured uvrstio ga je kao podnesak u sklopu sudskog predmeta koji je pokrenut zbog gradnje kazališne zgrade.
U fetvi, koju potpisuje mostarski muftija Salem ef. Dedović poručuje se javnim vlastima da ne nameću svoja tumačenja te da su u obvezi ''da prihvate tumačenja iz ove fetve kao obvezujuće za sve koji namjeravaju donositi odluke''.
Više pronađite OVDJE.
-webp.webp)
-webp.webp)
-webp-wm.webp)
