Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Poruka iz Knina

Milanović: Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a

Predsjednik Zoran Milanović u Kninu je istaknuo neodvojivu vezu hrvatskih snaga s Hrvatskim vijećem obrane i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
05.08.2026. u 14:28
text

Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je u Kninu oštar i sadržajan govor povodom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u kojem se nije osvrnuo samo na Domovinski rat i slavnu pobjedu u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, nego je uputio i niz upozorenja vezanih uz sadašnjost i budućnost.

Započevši obraćanje pozdravom braniteljima i njihovim obiteljima, podsjetio je na praksu uvedenu 2012. godine prema kojoj se na početku svečanosti u ime branitelja obraća jedan od njih, jer se, kako je rekao, od sudionika operacija "najtočnije, vjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije može čuti što se događalo".

"Zajednički rat" 

Ponovivši duboku i iskrenu zahvalnost svima koji su sudjelovali u obrani domovine, Milanović je odmah istaknuo neodvojivu vezu hrvatskih snaga s Hrvatskim vijećem obrane i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako je to bio "zajednički rat, braća po oružju".

"Mirovni proces i mir u BiH, takozvani Daytonski sporazum, potpisan je nakon intervencije Hrvatske vojske, i to ne avanturističke intervencije, nego intervencije koja je dogovorena s američkim saveznicima. To je dug prema Hrvatskoj. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a, ništa od toga ne bismo imali. I to je istina", izjavio je Milanović. 

Ta intervencija, dodao je, nije bila "avanturistička, samoglasna i svojeglava", već je dogovorena s američkim saveznicima, a neki njezini dijelovi provedeni su čak i na njihovo inzistiranje, prenosi Večernji.hr. 

"To je dug prema Hrvatskoj", ustvrdio je Milanović, povezujući vojnu pobjedu s političkom istinom. 

Upozorio je kako se povijest ne može graditi na lažima, ali i da nacionalni interesi nalažu pametno komuniciranje, gdje nije uvijek nužno "reći sve i na isti način".

Govoreći o susjednim odnosima, posebno se osvrnuo na Srbiju, koju je nazvao sponzorom pobune u Hrvatskoj. Istaknuo je da, iako je Knin simbol pobjede, srce pobune nije bilo tamo, već je "ta pobuna došla iz Beograda".

Osvrćući se na stalne poruke i, kako kaže, besmislice koje dolaze "preko Dunava", Milanović je poručio kako Hrvatska ne bi trebala reagirati na svaku verbalnu provokaciju.

"Je li to poštena igra?"

Povijest, rekao je, nije egzaktna znanost poput fizike, već "vrsta interpretacije koja može biti poštenija ili nepoštena", izrazivši uvjerenje da je hrvatska interpretacija poštena, premda je i sam svjestan vlastite subjektivnosti kao predsjednika i Hrvata.

Međutim, dok verbalne provokacije treba ignorirati, Milanović je uputio jasno upozorenje da se na ono što se događa u "materijalnoj sferi, dakle da prostite u naoružavanju", mora itekako obratiti pažnja.

"Time se trebamo baviti jer to utječe na našu sigurnost. To je stvarno. To je potencijalno kinetički. I to nas košta novaca", naglasio je predsjednik. Srbija se, kaže, naoružava uz poruku da im se Oluja nikad više neće ponoviti, a on "ne vidi načina da se ponovi".

Ipak, zabrinjava ga što se to događa uz pomoć i asistenciju nekih hrvatskih formalnih i neformalnih saveznika, zbog čega je postavio pitanje: "Je li to poštena igra?"

Milanović je problematizirao rastuće troškove obrane, navodeći takozvano Fergusonovo pravilo koje kaže da je vrijeme za uzbunu kada se kamate na javni dug države izjednače s iznosom koji se izdvaja za obranu.

"U ovom trenutku Hrvatska je prešla tu granicu", upozorio je, dodavši da su u istoj situaciji i SAD, Francuska i Velika Britanija. U tom je kontekstu postavio pitanje što bi za Hrvatsku značilo izdvajanje pet posto BDP-a za obranu, kad se već sada izdvaja više od dva posto, što smatra "skoro dovoljnim".

Takvo povećanje, upozorio je, ne bi išlo u škole, vrtiće i javni standard, već u "njemačko, francusko i američko oružje".

Retorički je upitao znači li dvostruko veći trošak i dvostruko veću snagu ili samo dvostruko više potrošenog novca, istovremeno se osvrnuvši i na globalne rizike poput rata u Ukrajini i napetosti na Bliskom istoku koje prijete svjetskoj energetskoj stabilnosti, a time i Hrvatskoj.

POVEZANO