Za Washington Times

Lagumdžija: Putin želi pokrenuti novi balkanski rat

Zlatko Lagumdžija kaže da neuspjeh Rusije u Ukrajini predstavlja šansu za SAD i Europsku uniju da preuzmu regionalni utjecaj
Vijesti / Politika | 23. 05. 2023. u 22:03 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ruski predsjednik Vladimir Putin miješa se u prilike na Balkanu kako bi potaknuo novi sukob u Istočnoj Europi u namjeri da odvrati Zapad od njegovog rata u Ukrajini – a Washington bi trebao obratiti mnogo veću pozornost. To je ključna poruka Zlatka Lagumdžije, novoimenovanog veleposlanika Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima u intervjuu koji je dao za Washington Times.

Lagumdžija kaže da neuspjeh Rusije u Ukrajini predstavlja šansu za SAD i Europsku uniju da preuzmu regionalni utjecaj koji su posljednjih godina preuzele Rusija, Kina i drugi.

Amerika prepustila regiju europljanima

''Tijekom posljednjih pet ili šest godina, ruski utjecaj je posebno postao mnogo prisutniji na zapadnom Balkanu nego što je Moskva mogla i zamisliti da bi to ikada mogao biti'' rekao je Lagumdžija za Washington Times. „Rusi guraju propagandu i odnose koji izazivaju podjele i poriču to dok to rade.

Navodi da su SAD posljednjih desetljeća prepustile ovu regiju Europljanima i, "uz dužno poštovanje, ovo je bio način da se odgodi bilo kakvo pravo rješenje problema regije jer Europljani imaju previše pomiješanih mišljenja kada je Zapadni Balkan u pitanju."

''Ali, tijekom protekle godine ruska invazija na Ukrajinu je zapravo ujedinila Europu oko toliko mnogo stvari, uključujući i Zapadni Balkan, a posebno Bosnu i Hercegovinu. Ali činjenica je da su SAD stavile regiju tako nisko na svoj dnevni red da je to rezultiralo međunarodnim vakuumom moći na zapadnom Balkanu, i to je stvorilo priliku za Rusiju'', objašnjava Lagumdžija. "Oni su jednostavno popunili vakuum, kao i Kina, ekonomski."

Zlatko Lagumdžija, koji je bio zamjenik premijera Bosne i Hercegovine sredinom 1990-ih i ministar vanjskih poslova od 2012. do 2015. godine, dao je komentare u širokom intervjuu putem telefona iz Sarajeva prošli tjedan dok je Odbor Senata za vanjske poslove održao saslušanje u Washingtonu ispitujući američku politiku prema zapadnom Balkanu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

Nestabilna većina

Kako piše američki list, šest država predstavljaju politički nestabilnu većinu bivše Jugoslavije, koja je bila rastrzana ratom tijekom ranih 1990-ih. Ova regija je dugo bio bojno polje za utjecaj između Rusije i Zapada.

Zamjenik pomoćnika državnog tajnika Gabriel Escobar, koji nadgleda politiku Bidenove administracije prema Balkanu, govorio je o ruskom uplitanju.

Zastupnicima na saslušanju rekao je da Moskva objeručke prihvatila regionalna politička trvenja.

Ukazujući na "teške" odnose Srbije i Kosova, Escobar je rekao da su neuspjesi u postizanju političkog pomirenja "dozvolili Rusiji da kvari strateški cilj Srbije što su europske integracije.

Zabrinutost zbog suradnje RS-a i Putina

Izrazio je zabrinutost zbog trvenja unutar Bosne i Hercegovine, "gdje se čini da je rukovodstvo entiteta Republika Srpska, dijela zemlje u kojem dominiraju Srbi, u bliskoj suradnji s gospodinom Putinom."

Kako se navodi u tekstu, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik zaprijetio je prošle godine da će proglasiti nezavisnost od ostatka Bosne i Hercegovine. Neki regionalni analitičari kažu da bi takav razvoj događaja mogao obnoviti etničke tenzije i nasilje koji su bili u osnovi rata koji je uključivao Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i susjednu Hrvatsku prije skoro tri desetljeća.

''Duboko smo uznemireni upornim Dodikovim secesionističkim i antidemokratskim potezima'', svjedočio je gospodin Escobar. "U suradnji sa europskim partnerima, radit ćemo na tome da Dodika odvratimo od de facto secesije."

Otvoreni utjecaju Moskve

Pojavljuje se pitanje opsega moći Bidenove administracije da se bavi Balkanom, dok se ona fokusira na okupljanje azijskih demokracija da se suprotstave Kini i europskim saveznicima da nastave podržavati Ukrajinu protiv ruske agresije.

Lagumdžija je ukazao na ruske operacije utjecaja između Ukrajine i Balkana. On je rekao da se Dodik u Republici Srpskoj uklapa u kadar istočnoeuropskih lidera "koji su u skladu s Putinom" ili podliježu utjecaju autoritarnog ruskog predsjednika i otvaraju se utjecaju Moskve.

Najzapaženiji među njima su, kako je rekao, mađarski premijer Viktor Orban i bivši slovenački premijer Janez Janša, koji je poražen na izborima prošle godine.

Kritičari predsjednika Srbije Aleksandra Vučića stavili su ga u tu grupu nakon što je odbio da eksplicitno osudi rusku invaziju na Ukrajinu, a osigurao je vrijedan sporazum o prirodnom plinu s Moskvom baš u trenutku kada su se Washington i Brisel borili da blokiraju takve sporazume.

Nova nelagoda

Dodik je prošlog mjeseca izazvao novu nelagodu izjavom da "Republiku Srpsku treba ujediniti ne s Bosnom nego sa Srbijom."

''Nitko nas [Srbe] neće spriječiti da se ujedinimo jer je to naše pravo i naša povijest'', rekao je Dodik, koji trenutno obnaša funkciju predsjednika Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini.

''Prošlo stoljeće je bilo stoljeće srpskog stradanja, a ovo stoljeće je vstoljeće srpskog ujedinjenja'', rekao je okupljenima 24. travnja, navodi Radio Slobodna Europa/Radio Liberty (RFL/RL) koji podržava američka vlada.

Bliskosti Dodika s Putinom mogli smo svjedočiti u ponedjeljak. Bosanski izvori vijesti izvijestili su da se on sastao u Moskvi s ruskim šefovima sigurnosti i treba se sastati i razgovarati s ruskim predsjednikom u utorak, navodi Washington Times.

Frustracija SAD-a Dodikom izašla je u javnost prošle godine. Washington mu je uveo sankcije u siječnju 2022. godine jer njegova politika podriva Daytonski sporazum iz 1995. godine, koji je uspostavio vlast u BiH i okončao rat na Balkanu.

Secesija RS-a

Tijekom pripreme Putinove invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Lagumdžija je rekao da se Dodik spremao pozvati na secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Mislio je da bi pravi trenutak za to bio kada Ukrajina padne pod rusku kontrolu.

''Plan je odgođen zbog pogrešne procjene Rusije u Ukrajini. ‘Blitzkrieg’ koji je trebao biti završen za sedam dana i Rusija bi imala kontrolu nad Ukrajinom, ali to se nije dogodilo'', rekao je Lagumdžija za Washington Times.

''Lagumdžiju je u Ujedinjene narode imenovao Dodikov suparnik Denis Bećirović, novoizabrani bošnjački član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine '', navodi se.

Rekao je da je moguće da se Putin još uvijek oslanja na Dodika kako bi stvorio "pregovarački adut " za Moskvu u odnosima Rusije sa Zapadom. Ured Dodika u Republici Srpskoj nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Dobra vijest

Dobra je vijest, rekao je Lagumdžija, da je Bidenova administracija imenovala listu iskusnih izaslanika u regiju, uključujući američkog veleposlanika u Srbiji, Christophera R. Hilla, koji je pomogao u pregovorima o Daytonskom sporazumu, i Michaela Murphyja, američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini, koji je prošle godine za RFE/RL rekao da je Washington posvećen "teritorijalnom integritetu, suverenitetu i sigurnosti, te multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine."

Lagumdžija je pohvalio nedavno imenovanje Jamesa O'Briena, još jednog člana Daytonskog tima, za pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja.

''Amerikanci su odabrali najbolje što su mogli. Imenovanje Jima O'Briena šalje jasan signal da Washington ovaj dio svijeta shvaća ozbiljnije, posebno s obzirom na korelaciju regije s ruskim ratom u Ukrajini'', rekao je Lagumdžija. Da bismo regiju doista odvojili od ruskog utjecaja, SAD-u i EU-u trebaju ekonomska ulaganja.

Integriranje kroz slobodnu trgovinu

''Sada je vrijeme da nam Europljani daju jasnu podršku, da integriramo zapadni Balkan ekonomski kroz slobodnu trgovinu u zapadnoj Europi '', rekao je Lagumdžija.

''Ovo je konkretan korak koji bi Europska unija mogla poduzeti kako bi ljudima na Balkanu pokazala da je Zapadna Europa ozbiljna u namjeri da nas prihvati. Ne radi se samo o europskom ekonomskom kapacitetu. Radi se o europskom političkom i moralnom kapacitetu. Zapadni Balkan čini manje od 1 posto BDP-a Europske unije. Cijeli BDP Zapadnog Balkana je 10 puta manji od BDP-a Španjolske'', rekao je on.

''Ruski pokušaji miješanja i stvaranja podjela u regiji su stvarni i to je ključni razlog zašto sam prihvatio poziv člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da odem u Ujedinjene narode, jer želimo biti sigurni kao država članica UN-a da se možemo nositi s ovim izazovima'', kazao je Lagumdžija.

Dodao je da je njegov "prioritet također nastojanje da se postignu ciljevi održivog razvoja kako bi se podržale reforme UN-ove Agende 2030 kao alata za izgradnju mira i napretka država.

''Svaki pokušaj stvaranja situacije koja rezultira separatističkim potezima od strane entiteta Republika Srpska i secesije od Bosne i Hercegovine bio bi kršenje međunarodnog prava i o tome treba govoriti. U okolnostima rata u Ukrajini, Putin vjeruje da nestabilnost može prenijeti na ovu regiju. Nećemo dopustiti da se to dogodi'', podvukao je Zlatko Lagumdžija u svom intervjuu za Washington Times.

Kopirati
Drag cursor here to close