Komšić nije uspio osporiti sustav vitalnog nacionalnog interesa
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je više odluka koje se odnose na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, djelovanje Predsjedništva BiH i pravnu sigurnost.
Na 176. plenarnoj sjednici, održanoj 19. i 20. studenoga, Sud je odbio navode iz zahtjeva Željka Komšića kojima je osporavao pojedine odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske povezane sa zaštitom vitalnog nacionalnog interesa.
Istodobno su stavljene izvan snage izjava Željke Cvijanović i odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje su se odnosile na imenovanje članova Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.
Komšićev zahtjev nije prihvaćen
Komšić je tvrdio da je kategorija Ostalih diskriminirana jer sudjeluje u većinskom odlučivanju u Domu naroda Federacije BiH i Vijeću naroda RS-a, ali nema pravo koristiti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Osporavao je i širinu popisa pitanja koja se mogu proglasiti vitalnim nacionalnim interesom te razlike u zakonodavnim postupcima Federacije BiH i Republike Srpske.
Ustavni sud zaključio je da zaštita vitalnog nacionalnog interesa nije zamišljena kao individualno pravo, nego kao mehanizam kojim se sprječava dominacija jedne zajednice nad drugom.
Sud je naveo da je taj mehanizam vezan uz konstitutivne narode kao zajednice na kojima počiva postojeći ustavni kompromis.
''Na ustavnom zakonodavcu je da promijeni sustav ako se on više ne smatra adekvatnim nakon što je proteklo trideset i više godina od rata, međutim, nije na Ustavnom sudu da ga mijenja'', navedeno je u odluci.
Sud je zaključio i da su pitanja koja se smatraju vitalnim nacionalnim interesom dovoljno jasno definirana.
Mogućnost zlouporabe tog mehanizma u praksi, prema ocjeni Suda, nije dovoljna za zaključak da je sam institut neustavan.
Razlike između entiteta nisu dovoljne za utvrđivanje diskriminacije
Ustavni sud nije prihvatio ni navode da različiti zakonodavni postupci u dva entiteta predstavljaju diskriminaciju.
U Federaciji BiH svaki zakon mora usvojiti i Dom naroda, dok se u Republici Srpskoj Vijeće naroda uključuje kod pitanja kod kojih se pokrene zaštita vitalnog nacionalnog interesa.
Sud je naveo da konstitutivni narodi u oba entiteta imaju mogućnost koristiti taj mehanizam te da same razlike u postupku nisu dovoljne za zaključak o diskriminaciji.
Poništene odluke Cvijanović i Narodne skupštine RS-a
U drugom predmetu Ustavni sud odlučivao je o zahtjevu Denisa Bećirovića koji se odnosio na imenovanje članova Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.
Željka Cvijanović, kao članica Predsjedništva BiH, ranije je odluku Predsjedništva o imenovanju članova Povjerenstva proglasila veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.
Narodna skupština RS-a potom je potvrdila njezinu izjavu.
Ustavni sud utvrdio je da izjava Cvijanović i odluka Narodne skupštine RS-a nisu u skladu s Ustavom BiH te ih je stavio izvan snage u cijelosti.
Time odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Povjerenstva, donesena 29. lipnja bez konsenzusa, ostaje na snazi.
Utvrđena i povreda pravne sigurnosti
Ustavni sud odlučivao je i o apelaciji koja se odnosila na rad Kantonalnog suda u Sarajevu.
Zaključeno je da je povrijeđeno načelo pravne sigurnosti kao dio prava na pravično suđenje.
Prema odluci Ustavnog suda, Kantonalni sud je u predmetu sa sličnom činjeničnom i pravnom osnovom donio potpuno suprotnu odluku u odnosu na raniju praksu, a za to nije dao objektivno i razumno obrazloženje.
Sve odluke s plenarne sjednice bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva i apelantima te objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.











-webp.webp)








-webp.webp)






