Kakva je budućnost OHR-a?

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno je za još godinu dana produžilo mandat vojne misije Europske unije u Bosni i Hercegovini, a tijekom rasprave o stanju u zemlji većina članica podržala je cjelovitost i suverenitet BiH te nastavak djelovanja Ureda visokog predstavnika s izvršnim ovlastima.

Vijeće sigurnosti o stanju u Bosni i Hercegovini raspravlja svakih šest mjeseci na temelju izvješća OHR-a. Posljednji je u New York stigao s potpisom Louisa Crishocka, američkog diplomata koji privremeno obnaša dužnost visokog predstavnika nakon što je Christian Schmidt u lipnju podnio ostavku.

U izvješću je Crishock upozorio na srpske zahtjeve za secesijom te, u manjoj mjeri, hrvatske zahtjeve za uspostavom trećeg entiteta.

Istodobno, tijekom rasprave ponovno je otvoreno pitanje budućnosti samog OHR-a, pri čemu su se jasno pokazale razlike između pojedinih članica Vijeća sigurnosti.

SAD traži veću odgovornost domaćih političkih aktera

Srđan Mazalica, zastupnik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra kako je američki stav prema budućnosti OHR-a ohrabrujući.

"Stav Amerike je ohrabrujući i mislimo da je to nešto što će voditi strukturu OHR-a. Vidimo po radu OHR-a da se oni samogase. Nema tu nekih konkretnih akcija. Ovo je neka win-win situacija. Oni ništa ne rade, ali ulijevaju nadu da će se nešto događati", kazao je Mazalica.

Pravnik Damir Sakić ističe kako su u cijeloj raspravi najvažniji stavovi stalnih članica Vijeća sigurnosti, posebno Sjedinjenih Američkih Država.

"Ono što je relevantno su stavovi stalnih predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a, posebno stav SAD-a, koje su poručile da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali da inzistiraju da domaći akteri preuzmu odgovornost", kazao je Sakić.

Rusija i Kina za zatvaranje OHR-a

Zatvaranje Ureda visokog predstavnika traže Rusija i Kina, dok europske države zagovaraju nastavak njegova djelovanja.

"Rusija i Kina su za zatvaranje OHR-a, dok su europske države favorizirale ostajanje OHR-a. No, EU je imala stav kako taj koji bude visoki predstavnik treba imati podršku lokalnih aktera, kao i članica Upravnog odbora PIC-a, misleći na Rusiju i druge zemlje", rekao je Mazalica.

Sakić smatra da je stav sadašnje američke administracije usmjeren prema okončanju misije OHR-a, ali upozorava da je pitanje koliko je takav scenarij trenutačno ostvariv.

"Stav trenutne administracije je da se treba okončati misija OHR-a i da visoki predstavnik treba napustiti BiH. Koliko je to realno i provedivo mjeri se realizacijom programa 5+2, gdje su ostala dva ključna pitanja - državna imovina i politički stav Upravnog odbora PIC-a", istaknuo je Sakić.

Mazalica: Želimo zatvaranje OHR-a

Mazalica smatra da sadašnje djelovanje OHR-a već pokazuje smjer prema postupnom smanjenju njegove uloge.

"Nama odgovara sadašnja situacija da je otišao Schmidt i da sadašnji vršitelj dužnosti ne planira koristiti bonske ovlasti. No, želimo zatvaranje OHR-a i mislimo da BiH nije održiva na ovakav način", rekao je.

Rasprava u Vijeću sigurnosti tako je još jednom pokazala da među međunarodnim akterima postoji suglasnost oko očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ali ne i oko buduće uloge OHR-a.

Dok Rusija i Kina otvoreno traže njegovo zatvaranje, europske države zagovaraju nastavak djelovanja, a američki stav naglasak stavlja na postupno preuzimanje odgovornosti domaćih institucija i političkih aktera.