Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko sudjelovao je na okruglom stolu na kojem su nazočili i veleposlanici zemalja članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sa kojeg je poslao nekoliko važnih poruka.
Odmah na početku govora je podsjetio na 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončana agresija na BiH te dodao da se on nažalost danas politizira i tumači u korist političkih stranaka.
"Činjenica je da Dejton i Ustav BiH nastavljaju da budu diskriminirani za različite političke ciljeve. Postoji samo jedan mirovni dogovor koji se odnosi na sve i Ustav mora biti poštovan u svim dogovorima, on uključuje klauzulu koji daje pravo BiH da obrani svoj suverenitet i integritet.
Također, poziva entitete da poštuju odluke države i od 1992. godine priznaje BiH kao državu s utvrđenim granicama. Pogrešnim postupanjima uzdrmavaju se temelji BiH", naglasio je Inzko.
Naglasio je da ipak poruke negiranja BiH najviše dolaze iz RS-a te da je jučer Milorad Dodik kao predsjedavajući Predsjedništva BiH ponovno izjavio da nitko ne može spriječiti integraciju Srbije i RS.
"Osim toga tu je i postavljanje spomenika osuđenom ratnom kriminalu Radovanu Karadžiću, poricanje genocida u Srebrenici i sve ostale slične retorike koje ugrožavaju zajedništvo. Nakon 25 godina svjedoci smo da se teže ukinuti dejtonski instrumenti, a sve institucije nastale tada su očuvale mir i njihovo ukidanje bi uzrokovalo negativne politike. Bitno je razmatrati i mandat međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BiH i to pitanje bi se trebalo riješiti. Mislim da je sjajno da u jednoj bh. instituciji u ustavnom sudu imamo usku saradnju između europskih i bh. sudaca", naveo je Inzko.
Inzko je također i zahvalio Miloradu Dodiku za poštivanje Dejtona u prvoj deceniji nakon potpisivanja, prenosi Klix.
"Tada je bio od velike pomoći i bez njega mnoge institucije i zakoni ne bi postojali. Njegov napor je bio ključan u izgradnji institucija u BiH", dodao je.
Izrazio je zabrinutost i zbog toga što svi predstavnici Predsjedništva BiH nisu pozvani na ovaj okrugli stol na kojem su samo predstavnici konstitutivnih naroda.
Shodno tome, kazao je da se u BiH nacionalnim manjinama uskraćuju prava koja podrazumijevaju imenovanja na određene funkcije.
Osim toga, govorio je i u ekonomskom, političkom i pravosudnom nazadovanju države.
