Intervjui s kandidatima

Dan D za policijskog komesara u HNŽ-u

Od tri prijavljena, sva tri kandidata su se prijavila na poziciju komesara, dok su dva, također, predali prijavu i za zamjenika komesara.
Vijesti / Politika | 21. 10. 2022. u 08:28 A. Zadro | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hercegovačko-neretvanska županija danas bi konačno mogla dobiti komesara i njegovog zamjenika.

Naime, tijekom dana će se pred Nezavisnim odborom za imenovanje i reviziju HNŽ-a održati razgovori s tri kandidata koja su se prijavila za ovaj posao.

Rang lista

Nakon intervjua, komisija bi trebala načiniti rang listu kandidata, koja će biti proslijeđena Županijskoj vladi na imenovanje.

Sva tri kandidata su se prijavila na poziciju komesara, dok su dva, također, predali prijavu i za zamjenika komesara. 

Iako komisija ranije nije htjela izaći u javnost s imenima, prema medijskim saznanjima prijavljeni  su Robert Perić, načelnik Terenskog ureda Jug Granične policije BiH, Ramiz Hasić, načelnik Operativnog centra MUP-a HNK i Mirsad Subašić, načelnik Policijske uprave Konjic. 

Sinan Crnomerović, predsjednik Nezavisnog odbora za izbor i reviziju ranije je rekao medijima kako je riječ o kvalitetnim kandidatima, koji dugi niz godina profesionalno obavljaju svoju službu u policijskim organima, potvrdivši da komesar i zamjenik ne mogu biti iz reda istog naroda.

Imenovanje Policijskog odbora trebao bi biti jedan od prvih koraka novog ravnatelja. Na taj bi se način popravio status policajaca i problemi koji se gomilaju proteklih 20 godina.

"U Upravi policije trenutno nema ni disciplinske komisije, ni javno-žalbenog biroa, ni policijskog odbora tako da se radi u otežanim okolnostima i otežanim uvjetima. Samim tim, ako dođe do postavljanja komesara, sva ta tijela unutar Ministarstva trebalo bi da profunkcioniraju onako na pravi način kako to Zakon i služba nalaže", naglasio je predsjednik Sindikata MUP-a HNŽ Nail Balić.

Činovanje i zapošljavanje

"Sljedeća stvar koja se mora hitno uraditi je da se napravi promicanje policijskih službenika i njihovo činovanje da bi se oslobodile pozicije za prijam novih službenika.To je procedura koja će trajati možda sljedeću godinu cijelu, ali ako to uspijemo uraditi sa ovim imenovanjem policijskog komesara i njegovog zamjenika i popunjavanjem policijskih službenika, u tom periodu od godinu dana, mi smo uspjeli", rekao je ranije za medije načelnik PU Mostar Dragan Jelonjić.

Rekao je kako je nedostatak policijskih službenika jedan od gorućih problema i na to su jako osjetljivi jer ne mogu odgovoriti na sve zadatke i događaje koji slijede.

''Kada se imenuju komesara i njegov zamjenik, oni će pokrenuti proceduru imenovanja policijskog odbora i to će omogućiti da se postojeći radno-pravni status zaposlenika unaprijedi, da se policijski službenici koji su ispunili uvjete za mirovinu upute u ostvarivanje tog njihovog prava i u konačnici da utvrdimo koliki je to broj policijskih službenika koji nam nedostaju'', kazao je Jelonjić. 

U Policijskoj upravi Mostar, prema njegovim riječima, nedostaju 164 policijska službenika.

Burne reakcije

Inače, ministar MUP-a HNŽ Slađan Bevanda ranije je istaknuo kako će imenovanje komesara policije MUP-a HNŽ umiroviti nekih 300 ljudi što je, kazao je tada, jako velika brojka koja ''ozbiljno može utjecati na operativnost ljudi policije HNŽ-a". 

Podsjetimo, izmjene Zakona kojeg je nedavno usvojila Skupština HNŽ-a, a odnosi se na uvođenje zamjenika ravnatelja, izazvala je burne reakcije Federalnog ministarstva unutarnjih poslova navodeći kako to ne postoji niti u jednom županijskom MUP-u.

OHR se tada također oglasio poručivši vlastima HNŽ-a da osiguraju profesionalnu policiju bez etničkih podjela. Djelatnicima je policije, pak, ključno osiguranje boljih uvjeta rada kao i da za svoj posao budu nagrađeni.

Trakavica od 2013. godine

Inače, ranije smo pisali da trakavica s ravnateljem policije u HNŽ-u traje još od 2013. godine, kada je istekao mandat dotadašnjem komesaru Amiru Begiću. Još prije isteka mandata tadašnje Neovisno povjerenstvo pokrenulo je novi natječaj za izbor kandidata za novog komesara kada odabiru Dragana Brkića.

Vlada HNŽ-a je taj prijedlog pokušala staviti na sjednicu, no točku o izboru komesara policije HNŽ-a nije bilo moguće uvesti jer su pojedini članovi Vlade napuštali sjednice.

Nakon nereda 2014. godine za v.d komesara je imenovan Dragan Brkić, koji u međuvremenu odustaje od imenovanja. Na ljeto iste godine je raspisan novi natječaj te je novi prijedlog Neovisnog povjerenstva bio Ilija Lasić. Prijedlog ide Vladi, koja opet nije mogla zakazati niti održati sjednice radi izostanka ministara SDP-a i SDA.

Nakon toga je neovisno povjerenstvo sukladno Zakonu o unutarnjim poslovima HNŽ zakazalo sjednicu, tajnim glasovanjem ponovno potvrdilo kandidata Iliju Lasića te je u rujnu donesena Odluka o imenovanju Lasića za policijskog komesara, a ta Odluka je konačna i obvezujuća.

Lasić je stupio na funkciju u listopadu. 

No povijest se ponovila i ove godine. Pitanje komesara opet je potegnuto nakon što su dva policijska službenika pretukla mladića ispred ulaza zgrade, nakon čega su stranke pokrenule salvu komentara i osuda.

Nakon tog događaja za 29. travanj Vlada HNŽ-a je najavila sjednicu s prijedlogom imena za vršitelja dužnosti policijskog ravnatelja. No sjednica je odgođena na zahtjev ministara iz reda SDA. Tada su se oglasili i Ured Visokog predstavnika i OHR navodeći da je odgovornost na vlastima HNŽ-a da osiguraju da imenovanje vršitelja dužnosti policijskog komesara ispunjava uvjete i kriterije predviđene zakonom.

''Postizanje brzog konsenzusa o načinu rješavanja osjetljivih pitanja koja se tiču javne sigurnosti je apsolutni minimum koji građani očekuju nakon šokantnih i nasilnih događaja do kojih je došlo tijekom vikenda. Pravo pitanje na koje vlasti HNŽ trebaju odgovoriti je kako su dozvolili da se dogodi ovakav propust. Ovo nije samo pitanje koje se odnosi na protekli vikend. Neuspjeh da se imenuje Neovisni odbor za izbor i reviziju, koji je neophodan za popunjavanje funkcije policijskog komesara, traje još od 2017. godine. To je neoprostiva izdaja povjerenja javnosti, koja sa sobom nosi stvarne, bolne posljedice po živote i imovinu građana za koje tvrde da ih predstavljaju“, poručili su tada iz OHR-a. 

Kopirati
Drag cursor here to close