''Nakon desetljeća stagniranja, izbjegavanja da se donesu zakoni koji bi imali za posljedicu provjeru imovine nositelja pravosudnih funkcija ali i nositelja javnih funkcija, zakoni su napokon doneseni, ali isto tako postoje još uvijek snage koje žele 'usporiti' primjenu tih zakona radi vlastitih interesa'', kaže za Bljesak.info Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine.
Kaže kako je iskorak na europskom putu ''svakako postignut, ali u svakom slučaju bitno je da se i provede zakonski propisi i da se nastavi europski put BiH''.
''Politička kriza u BiH je uzrokovala da je smanjen fokus na tzv. Reformske zakone, ali isto tako, svi smo svjesni da zakone moramo donositi i provoditi radi nas samih u BiH, a ni u kom slučaju radi ispunjavanja zahtjeva EU'', kaže Bunoza.
Politička analitičarka, Tanja Topić, smatra kako je stvar oko usporavanja europskog puta, koje spominje i državni ministar, ''više nego jasna''.
''Tobožnje političke elite koče europski put, što znamo odavno. Njihov interes nije izgradnja pravne države, jer bi to za neke od njih značilo da moraju promijeniti stanište. Dio onih koji su u vlasti na državnoj razini od samog početka je širio euroskepticizam govoreći kako je EU propala tvorevina i kako će se raspasti prije nego BiH postane njenom članicom. Istovremeno su se promovirali u perjanice europskih integracija bez kojih ni ovaj do sada učinjeni pomak ne bi bio moguć'', kaže za Bljesak.info Topić.
Dodaje kako u prilog apsurdnog ponašanja nekih političara imamo pozive i zdušno, u retoričkom smislu, zagovaranje NATO i EU puta za BiH, dok istovremeno ''čuvaju leđa'' kočničarima na ovom putu.
Dr. sc. Ivan Kraljević, sa studija Politologije Filozofskog fakulteta mostarskog Sveučilišta, kaže kako je europski put BiH dugi niz godina percipiran kao slamka spasa – mehanizam kojim ćemo riješiti duboke unutarnje probleme i ostvariti institucionalnu stabilnost.
''Međutim, onoga trenutka kada smo i samu europsku perspektivu podvrgnuli stranačkim interesima i politizaciji, a ovdje se upravo o tome radi, izgubili smo njezin konsolidacijski potencijal. Time je europski put znatno usporen, ako ne i doveden u pitanje'', kaže Kraljević za Bljesak.info.
Dodaje da, unatoč dosadašnjim rezultatima i pohvalama na račun Vijeća ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto, aktualna kriza jasno pokazuje institucionalnu nemoć i nedostatak političke volje potrebne za nastavak europskog puta. ''Ako se nastavi ovim putem, slijedi nam bolno otrježnjenje'', kaže Kraljević.
Ističe kako se BiH, gotovo tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, suočava s jednom od najdubljih kriza u svojoj povijesti – kako ustavno, tako i pravno i politički.
''Iako su krize često neizbježne u kompleksno uređenim i podijeljenim državama, politički akteri u BiH ne uspijevaju pronaći odgovarajuće mehanizme za njihovo prevladavanje i za prevenciju daljnjih nesuglasica. U takvom ozračju teško je očekivati značajan napredak na europskom putu. Predugo se nalazimo u početnoj fazi procesa otvaranja pregovora. Iako se u određenim trenutcima činilo kako je europska perspektiva nadohvat ruke, preostala dva reformska zakona – Zakon o Sudu BiH i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), kao i neophodne ustavne i izborne reforme, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima – predstavljaju istovremeno i uvjete, ali i preprjeke za nastavak pregovora o pristupanju EU'', naveo je profesor mostarskog Sveučilišta.
Nedavno je u intervjuu za Bljesak.info šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca rekao kako je trenutna ustavna i politička kriza je zaustavila napredak na europskom putu, što je prava šteta za građane ove zemlje, koji su prvi na udaru zbog propuštenih prilika.
''Poručili smo nadležnima u zemlji da se moraju ispuniti određeni koraci, a prije formalnog otvaranja pristupnih pregovora putem Međuvladine konferencije. Ti koraci uključuju usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u u skladu s europskim standardima, čime bi se osnažila vladavina prava, nezavisnost i efikasnost pravosuđa, kao i pravna sigurnost. Bosna i Hercegovina propušta i ovu priliku'', rekao je Soreca za Bljeask.info.
Ministar Bunoza podsjeća kako je Zakon o Sudu BiH, jedan od prioriteta ne europskom putu BiH.
''Ovaj zakon još uvijek nije usvojen, iako se nekoliko puta nalazio na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, ali nije postojala potpora od strane predstavnika Republike Srpske da se o istom zakonu odlučuje na sjednicama Vijeća ministara BiH. Prijedlog ovog zakona je usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije'', rekao je.
Navodi kako predstavnici Republike Srpske odbijaju da se ovaj zakon usvoji jer žele da sjedište drugostupanjskog suda bude u Banja Luci, a ne u Istočnom Sarajevu kako je predloženo u samom zakonu.
''Također, za iste su sporne i predložene kaznene nadležnosti Suda BiH kada se radi o kaznenim djelima koja su počinjena na teritoriju jednog entiteta. Ovaj zakon je faktički pripremljen, ali je stvar političke volje hoće li biti usvojen, Prijedlog Zakona o Visokom i sudbenom i tužiteljskom vijeću je usvojen na Vijeću ministara početkom ožujka 2025 godine, i trebao bi se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri'', rekao je.
Bunoza ističe kako se radi o složenom zakonu, s 274 članaka, koji bi trebao uvesti određene novine u radu našeg pravosuđa s ciljem transparentnijeg i efektivnije rada pravosuđa i VSTV-a.
''Svakako treba naglasiti da su u 8. mjesecu 2023. godine usvojene i važne izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje se tiču odgovornosti, transparentnosti i integriteta pravosuđa. Uskoro bi trebao biti oformljen Odjel za prikupljanje financijskih izvješća za nositelje pravosudnih funkcija, nakon čega će se javno objaviti imovina nositelja pravosudnih funkcija kao i članova njihove bliže obitelji'', ističe Bunoza.
Napomenuo je kako je Izvješće EU o napretku iz ožujka 2024. godine pokazalo da je BiH ipak napravila određene uspjehe, veće nego u posljednjih 10 godina.
''Značajan je i odlazak određenih osoba s čelnih pozicija u pravosuđu i sigurnosnim agencijama za koje postoji osnovana sumnja na koruptivne radnje, a smatrali su se nedodirljivim, te se može zaključiti da pravosuđe, polako, 'čisti' vlastite redove. Nakon 11 godina blokade, s radom je krenuo i POSKOK, tijelo koje bi trebalo procesuirati najsloženije slučajeve korupcije u FBiH'', kaže Bunoza ali dodaje kako posljednje izvješće u napretku BiH pokazuje da su se reforme usporile.
Analitičarka Topić smatra pak kako ne vidi rješenje u sadašnjoj konstelaciji političkih snaga u vlasti.
''Ne vidim i mislim da je nemoguće. Najprije je neophodno posložiti drugačije političke karte u državi, podržati one koji doista i rade na reformama, ako je još tko ostao vjeran ovoj ideji i zaustaviti retrogradne tendencije koje zemlju guraju u provaliju. Mislim da smo trenutno na rubu provalije, pa se put zemlje u Europsku uniju ne nazire u šumi unutarnjih problema'', kaže Topić i dodaje kako djelomično postoji pritisak od opozicijskih stranaka iz Republike Srpske, ali i da je otvoreno pitanje njihove snage da preokrenu sadašnju letargiju.
Kraljević pak smatra da povremeno oživljavanje priče o proširenju često služi tek kao smokvin list koji prikriva stvarni izostanak političke volje i dugoročne strategije.
''Unija mora redefinirati svoj pristup prema BiH. To redefiniranje zahtijeva jasno političko vodstvo, oslobođeno birokratske inertnosti, te stvarnu i kontinuiranu prisutnost na terenu – a ne isključivo tehničku potporu kroz projekte, deklaracije i izvješća. U prvom redu, EU mora obnoviti svoju vjerodostojnost, što podrazumijeva jasno komuniciranje zahtjeva i uvjeta za članstvo te stvarnu spremnost za prijem novih članica koje provedu potrebne reforme. Preduvjet za to je i politička volja lidera u BiH da EU ne prepoznaju isključivo kao izvor financijskih sredstava, već kao civilizacijski okvir kojem vrijedi težiti'', kaže Kraljević.
Dodaje da, u konačnici, uspjeh Unije na ovom prostoru predstavlja najvažniji test njezine vjerodostojnosti kao ozbiljnog i dosljednog aktera u međunarodnim odnosima.
''Ako se pokaže kao relevantna i učinkovita sila u vlastitom susjedstvu, tada može s većim legitimitetom graditi i uvjerljiviju, suvereniju vanjsku i sigurnosnu politiku na globalnoj razini'', rekao je.
Topić kaže kako mi sve prilike propuštamo te da je gotovo normalno da nemamo nikakvih očekivanja od domaćih snaga.
''Na drugoj strani, međunarodni akteri prepuštaju domaćim političarima da rade reforme, i da pokreću zemlju u pravcu progresa. Pritisak javnosti ne postoji jer je ona desetljećima pod anestezijom. Možemo nastaviti dalje da tapkamo u mjestu, slaviti što se ne puca, ne zahtijevati od političara da rade u interesu građana i da im aplaudiramo kad rade u osobnom interesu. Da bi se bilo šta promijenilo, potrebno je resetirati cjelokupno društvo, a to može potrajati. Tko zna kad će nam se ukazati slijedeća prilika?'', kaže Topić.
Veleposlanik Soreca je za Bljesak.info rekao kako je BiH sada na pragu veoma važne prekretnice, a to je Međuvladina konferencija između Bosne i Hercegovine i EU-a povodom službenog pokretanja pristupnih pregovora.
''Pravo pitanje je da li politički akteri u Bosni i Hercegovini zaista žele budućnost u EU? Većina će vam reći da su za pridruživanje. Međutim, u mnogim prilikama rade suprotno od onoga što govore'', rekao je Soreca.
