Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rođen je 1956. godine u Mostaru gdje živi sa suprugom Bernadicom s kojom ima dvije kćerke Sanju i Danielu. Diplomirao je 1979. godine, a magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru te doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. Čović je član HDZ-a BiH od 1994. godine.
Karijera
Čović od 1980. godine pa sve do 1998. radi u mostarskom poduzeću SOKO, prvo u tehnologiji i kontroli, a kasnije u rukovodstvu, da bi od 1992. do 1998. bio i generalni direktor ove firme.
Radio je kao viši asistent na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao vanredni pa redovni profesor Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje i na Ekonomskom i na Filozofskom fakultetu.
Od 1998. do 2001. godine bio je zamjenik premijera i ministar financija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Izabran je za člana Predsjedništva BiH 2002. godine, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown u ožujku 2005. godine, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja.
Na općim izborima 2010. godine Čović je izabran u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali umjesto toga zauzima izaslaničko mjesto u Domu naroda. Čović je na Općim izborima 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Imovina
Lider HDZ-a, prema imovinskom kartonu iz 2014. godine, ima kuće u Mostaru i Širokom Brijegu. Supruga Bernadica posjeduje poslovni prostor i suvlasnica je odvjetničkog ureda. Prema imovinskom kartonu, Čović nema automobil, a supruga vozi Audi 3. Naveo je da je kreditno opterećen 150.000 KM.
Sudski postupci
Čović je 2005. godine optužen da je kao ministar financija FBiH primio mito od braće Ivanković-Lijanović i pomogao im izbjeći skoro 30 milijuna KM carinskih obaveza. Nakon dva sudska postupka koja su trajala osam godina, Vrhovni sud FBiH je Čovića oslobodio optužbi 2013. godine.
Drugi put se našao pred Sudom BiH 2010. godine, kada je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj federalnog ministra financija i sa tadašnji federalnim premijerom Edhemom Bičakčićem nenamjenski potrošio 7,8 milijuna KM iz proračunskih rezervi. Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenicima u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U ožujku 2011. godine Sud BiH je Čovića oslobodio optužbi.
Treća optužnica za zloupotrebu položaja i ovlasti protiv Čovića i još šest osoba je potvrđena 14. svibnja 2010. godine na Županijskom sudu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ). Tužiteljstvo HNŽ ga je teretilo da je s ostalim članovima Upravnog odbora Javnog poduzeća Hrvatske pošte i telekoma (HPT) donio odluku da se dug od blizu 4,7 milijuna KM, koji je imalo ovo poduzeće prema tada već nepostojećem Ministarstvu obrane – HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja te firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta - najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a.
U vrijeme kada se to događalo Čović je bio ministar financija FBiH, zamjenik premijera FBiH i predsjednik Upravnog odbora HPT-a. Čović je oslobođen optužbi 2013. godine zbog apsolutne zastare kaznenog djela.