Čović: OHR mora nestati, Hrvati imaju manje nego što im pripada

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović gostovao je u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne, kod urednika i voditelja Damira Bliznaca, gdje je govorio o europskom putu BiH, izmjenama Izbornog zakona, ulozi međunarodne zajednice i položaju Hrvata u BiH.

Čović se osvrnuo na zasjedanje Doma naroda PS BiH, ali i na usvajanje Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru.

Govoreći o radu Doma naroda, Čović je rekao kako je hrvatska strana preuzela predsjedanje s jasnim planom da se nadoknadi ono što je, kako je naveo, propušteno u posljednjih godinu i pol dana.

Pojasnio je kako je prva sjednica, s oko 80 točaka dnevnog reda, uspješno privedena kraju unatoč pokušajima poslovničkih izigravanja.

"Ovdje smo podredili isključivo dva europska zakona, o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu Bosne i Hercegovine. Danas smo mi to raspravili i usvojili u prvom čitanju", rekao je Čović.

Dodao je kako sada treba ohrabriti kolege u Zastupničkom domu PS BiH da naprave sličan iskorak kako bi se u Bruxelles poslala pozitivna poruka.

Najavljena sjednica o proračunu

Komentirajući sumnje izaslanice Marine Pendeš da će zakoni proći u drugom čitanju, Čović je poručio kako će Dom naroda usvojiti zakone s amandmanima.

Naglasio je kako je sada ključno djelovanje Zastupničkog doma PS BiH, osobito zbog ograničenog vremenskog okvira prije kolektivnih godišnjih odmora.

Najavio je i žurnu sjednicu Doma naroda PS BiH za 27. srpnja, koja bi trebala biti posvećena proračunu institucija BiH.

"Gubimo kredibilitet pred EU-om"

Osvrćući se na izjavu ministra prometa i komunikacija Edina Forte o gubitku višemilijunskih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi, predsjednik HDZ-a BiH ocijenio je takvo ponašanje nerazumnim za običnog čovjeka.

Naglasio je kako svaka blokada već dogovorenih sporazuma s Europskom unijom znači gubitak od 50 do 100 milijuna eura.

"Nije to samo do novca, to je više pitanje kredibiliteta i naše vjerodostojnosti kod prijatelja i partnera u EU-u, koji više nemaju baš previše interesa za nas", upozorio je Čović.

Dodao je kako BiH ipak ima prijatelje, među kojima je naveo sedam veleposlanika u BiH i Vladu Republike Hrvatske predvođenu Andrejem Plenkovićem, koji ohrabruju domaće političare da isporuče rezultate Bruxellesu kako zemlja ne bi ostala po strani dok Ukrajina i Moldavija napreduju.

Govoreći o razlozima zastoja na europskom putu, Čović je podsjetio na dogovor partnera u vlasti s kraja 2022. godine. Pojasnio je kako su problemi nastali kada su neki partneri, prema njegovim riječima, shvatili da ne mogu izvršiti preuzete obveze.

Nakon toga su, dodao je, uslijedili pokušaji razvlašćivanja Vijeća ministara i promjene partnera, što je, kako kaže, zbog ustavnih mehanizama odvraćanja nemoguće bez potpore u domovima naroda.

"OHR se mora ugasiti"

Posebno se osvrnuo na djelovanje Ureda visokog predstavnika i podjele unutar Vijeća za provedbu mira, osobito u kontekstu imenovanja novog vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa J. Crishocka.

"Nama je sasvim svejedno tko je visoki predstavnik. Promijenili smo ih već osam", rekao je Čović.

Ocijenio je kako su sva dosadašnja korištenja bonnskih ovlasti napravila štetu u BiH te motivirala političke aktere na stalne sukobe umjesto na traženje rješenja.

"Institucija visokog predstavnika mora nestati, ona se mora ugasiti", poručio je Čović.

Govoreći o izostanku volje bošnjačke politike za zatvaranjem OHR-a, ocijenio je paradoksalnim zalaganje za državni suverenitet uz istodobno prepuštanje suvereniteta strancima koji nameću zakone i ustave.

Naglasio je kako je, prema njegovu stavu, takvo traganje za građanskom državom po nacionalnom konceptu uzaludan posao, dodajući kako je Hrvatima 16 godina nametan član Predsjedništva.

Čović: Hrvati imaju manje nego što im pripada

Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da Hrvati uživaju više prava nego što im zakonima i Ustavom pripada, Čović je takvu tvrdnju odbacio.

Podsjetio je na uzurpaciju pozicije hrvatskog člana Predsjedništva te pokušaje biranja izaslanika u domovima naroda dominantno bošnjačkim glasovima.

"Hrvati imaju mnogo, mnogo manje nego što im po Ustavu pripada", rekao je Čović.

Pojasnio je kako je model jednakopravnosti iz Mostara, koji uključuje minimalne i maksimalne nacionalne kvote, trebao biti primijenjen i na višim razinama.

Također je naveo da se 97 posto izbornog procesa odvija po klasičnom građanskom konceptu, dok kroz preostala tri posto, koja se odnose na Dom naroda i Predsjedništvo, treba osigurati legitimno nacionalno predstavljanje.

Na pitanje o komunikaciji s bošnjačkim čelnicima, Čović je rekao kako redovito razgovara sa svima, uključujući Bakira Izetbegovića, Nermina Nikšića, Fahrudina Radončića, ali i predstavnike SNSD-a, s ciljem pronalaska rješenja i relaksacije odnosa.

Potpora iz Hrvatske

Govoreći o Rezoluciji o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, koju je usvojio Hrvatski sabor, Čović je pozdravio taj dokument, usporedivši ga s ranijim deklaracijama te dodavši kako u njemu nema ništa novo.

Istaknuo je ustavnu obvezu institucija Republike Hrvatske da skrbe o Hrvatima u BiH.

Podsjetio je i na potez hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Sarajevu, kada je, tijekom posjeta tadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, odbio ući u zgradu Predsjedništva BiH, uz obrazloženje da u njoj ne sjedi legitimni hrvatski predstavnik.

Čović je zahvalio Vladi RH na, kako je rekao, velikoj potpori kroz desetljeće rada, spomenuvši infrastrukturne i gospodarske projekte poput mosta u Gradišci, prometnice između Ravnog i Slanog te Južne plinske interkonekcije.

Naglasio je kako je, prema njegovoj ocjeni, upravo Plenkovićeva zasluga što se o BiH raspravlja u europskim krugovima.