Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ) potvrdio je da je točno priopćenje Ustavnog suda BiH o tome da nikada nisu ocjenjivali ustavnost Prijedloga izmjena Izbornog zakona u smislu promjene izbora članova Predsjedništva BiH.
''Točno je da Ustavni sud BiH nije odlučivao o (ne)ustavnosti Izbornog zakona izaslanice Pendeš, nego je u svojoj Odluci U:3/17 odlučio to tome je li ranijim prijedlogom Izbornog zakona (s istim principima kao i prijedlog izaslanice Pendeš) povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda'', rekao je Bunoza.
Ovom izjavom potvrdio je priopćenje Ustavnog suda BiH da je u smislu izbora članova Predsjedništva BiH odlučivano samo o povredi vitalnog nacionalnog interesa.
On se dalje poziva na obrazloženje Odluke Ustavnog suda U:3/17 ukazujući na dio koji govori o "općem principu demokracije - da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike".
''Ustavni sud u obrazloženju iste Odluke (točke 40. i 41.) navodi da se provedba odluka Sejdić - Finci odnosi prvo na promjenu Ustava BiH a tek onda izmjene Izbornog zakona.
Ovo je ujedno i prigovor pojedinih izaslanika u Domu naroda, kao i određenih međunarodnih organizacija koje i danas ističu ovaj prigovor na prijedlog Izbornog zakona izaslanice Pendeš. O ovim prigovorima je Ustavni sud BiH već dao obrazloženje'', naveo je Bunoza na društvenoj mreži X.
Ove činjenice potvrdila je i predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić.
''Važno je naglasiti da se navedeni dio odluke mora tumačiti u cjelini i u kontekstu konkretnog zahtjeva koji je bio predmet odlučivanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, stavovi iz navedene točke Odluke U-3/17 ne mogu se izolirano tumačiti jer oni predstavljaju obrazloženje ocjene suda koja je ograničena isključivo na pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda, kako je zahtjevom i bilo postavljeno.
Tek ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen, tada bi se njegova ustavnost mogla osporavati pred Sudom u redovnom postupku, i tada bi Ustavni sud primijenio drugačiji pravni okvir i kriterije odlučivanja.
U tom kontekstu, stav iz točke 39., koji navodi da se prijedlog zasniva na istim principima kao i postojeća zakonska rješenja, ne znači da Sud a priori potvrđuje ili negira njegovu ustavnost ili usklađenost s međunarodnim standardima, uključujući presude Europskog suda za ljudska prava, već samo ukazuje da se takvim prijedlogom ne dolazi do povrede vitalnog interesa bošnjačkog naroda kako je i zaključeno u točki 41. te odluke'', navela je Palavrić.
