BiH i Srbija i dalje u čekaonici Europe

Kad se u Bruxellesu razmatra je li Europska Unija spremna za proširenje, odgovor se uglavnom krije u onima koji se ne spominju ili zaobilaze. Na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta su četiri zemlje navedene kao potencijalne kandidatkinje u sljedećem krugu, iako to proširenje neće biti u standardnom obliku.

Za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu Komisija priprema posebne mape puta koje bi trebala predstaviti krajem listopada. Bosne i Hercegovine i Srbije na tom popisu nema.

Samo ozbiljne kandidatkinje

Povjerenica za proširenje Marta Kos poručila je da bi Unija do 2030. mogla dobiti dvije ili tri nove članice. To je ujedno i najiskrenija rečenica cijelog procesa. Vrata su otvorena, ali nisu široka i neće svi proći.

"Samo one kandidatkinje koje ozbiljno teže članstvu u EU-u moći će biti dio ove unaprijeđene postupne integracije", rekla je Kos, napominjući ranije da su Crna Gora i Albanija najviše napredovale, ne krijući da je Ukrajina na tom popisu više zbog sigurnosti Unije nego zbog ispunjenih uvjeta.

Dio Bruxellesa Ukrajinu u prvom redu ne vidi kao zemlju koja bi u ovom trenutku trebala pristupiti EU-u. Zemlja je u ratnom stanju i bori se s korupcijom velikih razmjera. Ipak, upravo ona se navodi uz Podgoricu, Tiranu i Kišinjev. Zbog toga mnogi vide proširenje kao geopolitičko pitanje, a tek onda kao suštinsko i tehničko. Strateški važni dobivaju ubrzanje, ostali čekaju.

Političari "posvećeni" europskom putu u BiH

U toj čekaonici su BiH i Srbija. Bosna i Hercegovina zbog suštinski loših rezultata, neispunjenosti uvjeta, zastoja u reformama. Tu je i apsurd cijele situacije, da zemlja koja je i dalje na začelju siromašnih već dvije godine nije u stanju ispuniti nekoliko uvjeta kojima bi osigurala milijarde iz Plana rasta.

"To će se sve razvijati u svjetlu rata u Ukrajini. Ostaje nam svima u regiji da se kroz unutarnje politike opredijelimo hoćemo li u EU i da tako djelujemo. Ne vjerujem da će se EU previše angažirati, niti će previše inzistirati na tome", kaže Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Banjoj Luci.

Na to je upozorila i Željana Zovko (HDZ), zastupnica u Europskom parlamentu koja i sama potječe iz BiH. Ona je izrazila zabrinutost što je BiH izostavljena iz predložene Mape puta. "To je vaš zadatak, vi ste zaduženi za to", rekla je Zovko, obraćajući se Marti Kos na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Ona je istaknula da Bosni i Hercegovini trebaju jasne smjernice kada je riječ o reformama Izbornog zakona, ali i ključnih akata nužnih za otvaranje pregovora.

"Europskoj uniji treba biti jasno što želi od BiH. I uzimajući u obzir da su na izborima prošle nedjelje izabrani legitimni predstavnici posvećeni europskom putu, trebamo iskoristiti ovu priliku za reforme i otvaranje pregovora", rekla je Zovko.

Dodik: Srbima se ne može nametati europski put

Politički predstavnici u BiH deklarativno jesu za europski put, ali na tom ispitu padnu gotovo svi kada počnu pregovori o nadležnostima koje treba utvrditi na tom europskom putu. Marta Kos svjesna je toga i slikovito objašnjava. "Kada je riječ o BiH, stvaranje Mape puta ima smisla samo ako je automobil u pokretu. Ako automobil stoji, nema smisla ništa raditi", kazala je Kos, očekujući da će se nakon izbora politički lideri uozbiljiti kako bi se nastavilo s reformama.

Međutim, stvari nisu tako ružičaste niti jednostavne. Političari koji su pobijedili na Općim izborima u BiH u najvećem postotku jesu za EU, ali ključni igrači imaju drugačije planove. "Nama je odavno dosadno slušati izlizane fraze o nekakvim reformama koje trebamo provesti, a još neukusnije slušati laži o izgradnji demokratskih institucija, kada volju pojedinca – stranca, netko smatra institucionalnim djelovanjem", rekao je Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke iz Republike Srpske bez koje neće biti moguće formirati državnu vlast.

"Prvo reformirajte sebe. Napravili ste Europu neuspješnom, mi želimo u društvo uspješnih", rekao je Dodik, ističući da se "Srbima ne može nametati europski put kao mustra za ukidanje Republike Srpske".

Zaostatak koji se ne skriva

Ako se u protekle četiri godine ništa suštinski nije pomaknulo, postavlja se pitanje zašto bi sada bilo drugačije. Pregovori su otvoreni zbog geopolitičke situacije, a ne zbog učinka vlasti u BiH. Zeleno svjetlo iz 2024. bilo je politička gesta. Sadržaj koji ga je trebao ispuniti nije stigao, a to je, u biti, zaključila i sama Kos.

Velika zastava EU-a na zgradi i male zastavice između zgrada u centru Sarajeva, dok žena u zimskom kaputu sa sunčanicama prolazi ispod njihVelika zastava EU-a na zgradi i male zastavice između zgrada u centru Sarajeva, dok žena u zimskom kaputu sa sunčanicama prolazi ispod njihZastave EU-a u Sarajevu nakon što je BiH dobila kandidatski status u ožujku 2024., no nakon toga nije bilo nikakvog pomakaFoto: Eldar Emric/AP Photo/picture alliance

Jedna od ključnih točaka reforme procesa proširenja EU-a je način odlučivanja koji bi mogao biti neučinkovit ako se s novim članicama nastavi primjenjivati postojeći sustav. Zbog toga se razmatra veća uporaba glasanja kvalificiranom većinom, uključujući pitanja sankcija i zajedničke vanjske politike. U Komisiji istodobno razmatraju mogućnost da se novim članicama ograniči pravo glasa ili zadrže europska sredstva ako ozbiljno prekrše obveze u vezi s vladavinom prava.

"Nažalost, BiH od ožujka 2024. nije uspjela implementirati nijedan zakon kako bi počeli pregovori. Propao je i Plan rasta, tako da u tom kontekstu mi ne možemo biti previše optimistični kada je riječ o ovom paketu jer nismo ništa napravili prije toga. Nemamo ni glavnog pregovarača, reforme nisu provedene", pojasnio je glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo, očekujući ipak da će nova parlamentarna većina moći nadoknaditi ova kašnjenja.

Srbija: stanka ili poruka

Paralela se može povući sa Srbijom jer ni ona nije dobila Mapu puta. Razlozi, međutim, nisu isti. Kos je rekla da Srbija mora više isporučiti i da će se vidjeti koliko je ozbiljna nova vlada. Dakle, u tom kontekstu moglo bi se reći da Bruxelles igra taktički i da se čeka rasplet nakon izbora u Srbiji krajem mjeseca.

"Gorak je osjećaj, ali ne i iznenađenje. Jer poruke koje su stizale posljednjih mjeseci bile su upravo takve da su jasno isticale što se očekuje od zemalja kandidatkinja u ovoj fazi procesa. I da je to donositeljima odluka u Srbiji bilo jasno", kaže koordinatorica Nacionalnog konventa o Europskoj uniji u Srbiji Bojana Selaković, ističući da ni vlast ni drugi akteri nisu bili pretjerano zainteresirani.

Vučićeva nespremnost na ustupke i reforme

Vlast u Srbiji instrumentalizirala je proces pristupanja EU-u, kaže Selaković, a sve zasluge pripisivala sebi. Međutim, vjeruje da je u Bruxellesu došlo do svojevrsnog zamora od takve vrste komunikacije s vlastima u Srbiji, s obzirom na to da je bilo previše obećanja bez rezultata.

"Realnost je takva da do ovih izbora Vučić nije bio spreman činiti ustupke ni vidljivije korake u vanjskoj politici niti reformirati društvo na način koji može Srbiju voditi prema članstvu u EU-u", smatra Selaković, sigurna u to da nakon izbora Vučić više neće imati taj ekskluzivitet vođenja tih procesa.

Za razliku od BiH, gdje je dijagnoza poznata i nijedan uvjet nije ispunjen, Beograd je ostavljen na čekanju. Obje zemlje danas dijele isti položaj, iako ne iz istog razloga. Bosna i Hercegovina zaostaje zbog neučinka i unutarnjih blokada. Srbija zaostaje zbog političke neizvjesnosti i sumnje Bruxellesa u njezin smjer, piše Deutsche Welle.