Danas ih je samo 40-ak
Židovi u Mostaru: Još se čeka izgradnja sinagoge i Židovskog kulturnog centra
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Židovi u Mostaru prisutni su još od 16. stoljeća do danas. Iako ih je danas jako malo, svega tridesetak, kroz sva stoljeća ostavili su neizbrisiv trag u Mostaru i to u medicini, umjetnosti, obrazovanju, kulturi, sportu. I danas čuvaju bogatu židovsku kulturu i naslijeđe, ali u iznajmljenim prostorijama, jer više od dvadeset godina čekaju na izgradnju Židovskog kulturnog centra u okviru kojeg bi imali i svoju bogomolju.
Pročitajte još
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježit će se i u Mostaru
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se i u Mostaru gdje će predstavnici Židovske općine Mostar odati počast Židovima stradalim u Drugom svjetskom ratu, a organiziran je i niz edukativnih i umjetničkih programa.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se od 2005. godine 27. siječnja jer je tog dana 1954. godine Crvena armija oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Ujedinjeni narodi su donijeli Rezoluciju o danu sjećanja na Holokaust koji se od 2005. godine obilježava kao danom sjećanja na sve žrtve Holokausta.
Taj se dan obilježava nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na holokaust.
Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu.
Židovska općina Mostar danas broji četrdeset članova
Sara Romano Vujinović, tajnica Židovske općine Mostar, podsjeća da je do 1930-ih godina u BiH živjelo oko 14 tisuća Židova.
“Najviše nas je bilo u Sarajevu, a nakon rata devedesetih skoro polovica ih je otišla u Izrael. Mostarska židovska općina je do devedesetih brojala oko 300 Židova, a danas je ih oko 40-ak i uglavnom su starije životne dobi“, izjavila je za Bljesak.info Sara Romano, tajnica Židovske općine Mostar.
Židovi u Mostaru prisutni još od 16.stoljeća
Romano podsjeća da su Židovi bili stanovnici Mostara još u 16. stoljeću kada je Daniel Rodriguez postao prvi židovski stanovnik u gradu.
“Spomenici na židovskom groblju pokazuju da se broj Židova znatno povećao od tada. Sefardi su došli u BiH iz Španjolske, a u doba austrougarske na ove prostore su došli i Aškenazi“, ističe Romano.
U Mostaru je još 1889. godine, dodaje Romano, postojala zajednička sinagoga.za Sefarde i Aškenaze. Bila je to prva poznata zajednica te vrste u Europi.
Saga o sinagogi
“Ali u međuvremenu se to promijenilo. U znak zahvalnosti za spašavanje židovskih obitelji tijekom Holokausta, Židovska općina Mostar poklonila je gradu objekt sinagoge, uz uvjet da se koristi isključivo za potrebe Pozorišta Lutaka, tako da mi od tada nemamo sinagogu, a ni svoj kulturni centar“, dodaje Romane.
Tijekom poslijeratnog vremena u BiH, inzistirali su, objašnjava Romano, da se obnovi razrušena bogomolja.
“Nakon završetka ratnih sukoba u Mostaru, 1996. godine, odobrena je lokacija za izgradnju nove sinagoge i kulturnog centra čime bi Mostar bio, kao Jeruzalem, jedan od gradova koji u krugu od 150 metara zračne linije imao sinagogu, džamiju, pravoslavnu i katoličku crkvu, ali od toga do danas nema ništa“, ističe Romano.
Temelji nove sinagoge u okviru Židovskog kulturnog centra, postavljeni su još, podsjeća Romano, 2001. godine i do danas još uvijek čekaju potrebne dozvole za izgradnju.
Prije 23 godine otkriveno spomen obilježje za 137 ubijenih židovskih obitelji u Holokaustu u Mostaru
“Ono što je posljednje konkretno urađeno za Židovsku zajednicu Mostara dogodilo se 2000. godine, kada je na Židovskom groblju u Mostaru svečano otkriveno spomen obilježje u znak počasti za 137 stradalih članova židovskih obitelji iz Mostara“, dodaje Romano.
Prije petnaestak godina je, podsjeća Romano, obećano da će se jedna ulica u gradu zvati po nekom od znamenitih Židova Grada Mostara, ali to se još uvijek nije dogodilo.
"Čekamo da barem jedna ulica nosi naziv nekog od mostarskih Židova"
“Jedino je dobro što više nema ulica nazvanih po nacističkim i fašističkim licima koji su sudjelovali u Holokaustu, ali još uvijek čekamo da netko od Židova ili Židovki dobije ulicu u Mostaru“, dodaje.
“Židovi u Mostaru ostavili su veliki i neizbrisiv trag. Prvu nogometnu loptu nabavio je Oskar Lajhner, prvu modnu trgovinu za izradu i kupovinu šešira imala je Židovka, a i Židovka je bila prva žena koja je u Mostaru vozila automobil. Sestre Bergman bile su profesorice u mostarskoj gimnazijii, kardiolog Izidor Papo koji je tolike ljude liječio“, podsjeća Romano.
"Ponosni smo na Kabirija i sve što radi za Mostar"
Ipak, da nije sve tako negativno i neperspektivno, dodaje Romano, dokazuje i činjenica da Židovska općina Mostar ima novog predsjednika.
“Dolaskom gospodina Kabirija intenzivirale su se aktivnosti na izgradnji Židovskog kulturnog centra, ulaže u kulturu i sport, Aluminijski kombinat je podignuo iz mrtvih, i mi smo ponosni na njega i njegove gospodarske, sportske i ljudske uspjehe. Na raspolaganju je svima u svakom trenutku, pomaže svima, a najviše Mostaru“, zaključila je Sara Romano.
Židovski kulturni centar još uvijek čeka izgradnju
Prije 22 godine povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta i dolaska visoke delegacije Židovske svjetske zajednice u Mostaru je postavljen kamen temeljac gdje je predviđena izgradnja Židovskog kulturnog centra i sinagoge. U kamen temeljac tada su uklesene ove riječi " "Jer dom će se moj nazvati dom molitve za sve narode" (Izaija 56,7). I danas na istoj lokaciji stoji samo kamen temeljac.
