Međunarodni dan

Svijet se danas sjeća žrtava holokausta, ubijeno oko šest milijuna Židova

Za datum sjećanje na milijune žrtava stradalih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata izabran je 27. siječanj, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracijski logor - Auschwitz.
Lifestyle / Flash | 27. 01. 2023. u 09:56 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Holokaust je bio genocid bez presedana

Generalna skupština UN-a usvojila 2005 godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milijune žrtava stradalih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata  izabran je 27. siječanj, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracijski logor - Auschwitz. Tom prilikom oslobođeno je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti. 

Između 1933. i 1941. nacistička Njemačka vodila je politiku koja je Židovima otela sva njihova prava 

Život izgubilo 53 milijuna ljudi

Međunarodni dan sjećanja na holokaust se posebno obilježava u europskim zemljama u kojim je tijekom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila.

Prema podacima iz raznih izvora, ukupan broj Židova, žrtava nacističkog progona, kreće se od najmanje 4.194.000 do 5.820.960, dok se sa svim drugim narodima, procjenjuje da je u holokaustu nestalo od devet do jedanaest milijuna ljudi.

Osnovni motiv za holokaust bila je antisemitska rasistička ideologija nacista

Holokaust je bio genocid bez presedana, bio je to sveobuhvatan i sustavan čin koji je provela nacistička Njemačka zajedno sa svojim suradnicima, s ciljem da uništi čitav židovski narod, a njegovu kulturu i tradiciju izbriše s lica Zemlje.

Osnovni motiv za holokaust bila je antisemitska rasistička ideologija nacista. Židovi nisu bili jedina žrtva nacističke Njemačke, ali bili su jedini narod ili grupa ljudi koju su željeli potpuno istrijebiti - to je ono što je jedinstveno za šoa (holokaust).

Između 1933. i 1941. nacistička Njemačka vodila je politiku koja je Židovima otela sva njihova prava i imovinu. Potom je slijedilo njihovo obilježavanje te organizirano koncentriranje židovske populacije. Ta politika imala je široku podršku u Njemačkoj i velikom dijelu okupirane Europe.

Najveći nacistički koncentracijski logor bio je Auschwitz

Plan istrebljenja svih Židova

Godine 1941., nakon invazije na Sovjetski Savez, nacisti i njihovi suradnici pokrenuli su plan istrebljenja svih Židova. Krajem 1941. politika se razvila u sveobuhvatnu, sustavnu operaciju smrti koju su nacisti nazvali "Konačno rješenje židovskog pitanja".

Do kraja rata 1945. godine, oko šest milijuna Židova je ubijeno. Borba s gubitkom i moralnim kolapsom koji se dogodio tijekom holokausta trajni je izazov i obveza za čovječanstvo širom svijeta.

Među najzloglasnijim logorima smrti na tlu nekadašnje Jugoslavije bili su "Jasenovac" (na tlu današnje Hrvatske) i Sajmište kraj Beograda.

Do kraja rata 1945. godine, oko šest milijuna Židova je ubijeno

Obilježavanjem ovog međunarodnog dana prilika je da se uz odavanje počasti milijunima nedužnih žrtava, jačaju snage protiv rasističke mržnje koja je dovela do holokausta, a što se upravo postiže konstantnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje.

Kopirati
Drag cursor here to close