Vakufska direkcija podržala borbu za "Lakišića harem": Riječ je o prostoru sakralnog karaktera

Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini podržala je aktivnosti Muftijstva mostarskog i Medžlisa Islamske zajednice Mostar u vezi s povratom, zaštitom i očuvanjem "Lakišića harema" u Mostaru.

Iz Vakufske direkcije navode kako je riječ o prostoru koji je kroz povijest služio kao mezarje te da je, kako tvrde, putem represivnih društvenih mjera oduzet od Islamske zajednice.

"Bez obzira na kasnije promjene njegova statusa i namjene, 'Lakišića harem' je zadržao karakter sakralnog prostora", naveli su iz Direkcije.

Posebno su istaknuli pronalazak skeletnih ostataka tijekom radova 2017. i 2021. godine, navodeći kako oni potvrđuju da su na tom lokalitetu ukopavani mostarski muslimani. Dodaju kako se posmrtni ostaci i danas nalaze u gradskoj mrtvačnici Sutina te da ta činjenica, prema njihovu mišljenju, obvezuje nadležne institucije na odgovoran odnos prema tom prostoru.

Fetve i autonomija Islamske zajednice

Vakufska direkcija navodi kako je pravo muftije da izdaje fetve i tumačenja islamskih normi zajamčeno člankom 52. Ustava Islamske zajednice u BiH.

"Takvu autonomiju priznaje i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, koji vjerskim zajednicama garantira slobodu i autonomiju u uređivanju vlastite unutarnje organizacije i upravljanju svojom imovinom, te je stoga potpuno legitimno da nadležni vjerski autoritet, u okviru autonomije Islamske zajednice i njenog prava da svoje vjerske i vakufske poslove uređuje u skladu s vlastitim propisima i učenjem, zauzme stav o zaštiti prostora koji ima nesumnjiv vjerski i sakralni karakter", naveli su.

Prema navodima Vakufske direkcije, haremski prostori ne predstavljaju samo imovinskopravno pitanje, nego imaju i vjerski, povijesni i kulturni značaj.

Pozivaju se i na međunarodne standarde zaštite dostojanstva umrlih i njihovih posmrtnih ostataka, navodeći kako odredbe Ženevskih konvencija potvrđuju načelo poštovanja umrlih i mjesta ukopa. Također ističu da Europska konvencija o ljudskim pravima u članku 9. jamči slobodu misli, savjesti i vjere.

"'Lakišića harem' jedan je od takvih prostora"

Iz Vakufske direkcije navode kako se sakralni prostori ne mogu promatrati isključivo kroz vlasništvo ili urbanističku namjenu, nego i kroz njihovu povijesnu i kulturnu dimenziju.

"Sakralni prostor je prostor koji uživa potpunu zaštitu u okviru pozitivnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine", naveli su, dodajući kako zaštita takvih prostora predstavlja obvezu svih razina vlasti i institucija nadležnih za upravljanje i planiranje prostora.

U priopćenju ističu kako je "Lakišića harem" jedan od prostora koji, prema njihovu mišljenju, zahtijeva takav pristup.

"Umjesto da se arheološkim i drugim stručnim istraživanjima omogući potpuno sagledavanje njegove povijesti, danas se ograničava mogućnost da se na osnovu materijalnih dokaza rasvijetli povijest ovog mezarja i odnos prema prostoru na kojem su ukopavani mostarski muslimani", navodi se u priopćenju.

Vakufska direkcija zaključuje kako zaštita "Lakišića harema" nije samo pitanje imovine, nego i pitanje odnosa prema vakufskom naslijeđu, vjerskim osjećajima muslimana Mostara i dostojanstvu osoba koje su na tom prostoru ukopane.

"Svako rješenje koje se odnosi na ovaj lokalitet mora polaziti od te činjenice i osigurati trajnu zaštitu njegova sakralnog karaktera", poručili su iz Vakufske direkcije, piše Mina.

Podsjetimo, posljednjih dana ova tema bila je predmet više rasprava. U prvom tekstu problematizirani su dijelovi fetve za koje je ocijenjeno da od javne vlasti traže prihvaćanje vjerskog tumačenja, nakon čega je Muftijstvo takvo čitanje nazvalo tendencioznim.

Nakon toga objavljen je i podnesak odvjetnika Islamske zajednice sudu, u kojem se fetva opisuje kao obvezujuća, dok je federalni ministar pravde Vedran Škobić izjavio da vjerski akt ne može biti pravni temelj za postupanje državnih institucija.

Spor oko Lakišića harema traje već dulje vrijeme. Islamska zajednica ranije je iznosila stav da je riječ o vakufskoj imovini, dok su Grad Mostar i HNŽ iznosili drugačije tvrdnje o statusu tog prostora.