Trut: Diplomu iz Mostara nisam kupio na benzinskoj, a evo zašto sam tamo išao

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Bez veze me se provlači kroz aferu, moja je diploma ispravna. Nisam je kupio, a školarinu za doktorski studij u Mostaru sam platio sam. Ta mi diploma u poslovnom smislu ništa ne znači, ona mi nije bila uvjet za posao, tek osobna satisfakcija", kaže Damir Trut, ravnatelj civilne zaštite MUP-a RH, čije se ime posljednjih dana provlači kroz veliku aferu nezakonitog izdavanja diploma na privatnim sveučilištima u BiH.

Pretresi na 18 lokacija

Državna agencija za istrage BiH (SIPA) je nakon pretresa obavljenog na 18 lokacija (od toga na šest privatnih fakulteta) među ostalim otkrila 165 tisuća konvertibilnih maraka zbog čega je pod kriminalističkom obradom po zadnjim podacima 11 osoba.

Pod istragom je i Univerzitet modernih znanosti CKM Mostar, na kojemu je 2016. doktorirao i ravnatelj civilne zaštite RH. Hrvatska je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) od 2004. do 2022. priznala 40 diploma s tog sveučilišta. Među njima je i Trutova. Pritom je, po pisanju portala Telegram.hr, kojeg prenosi Jutarnji list, u istom razdoblju kod nas nostrificirano 877 diploma sa spornih šest BiH sveučilišta.

"Jedini su imali doktorski studij civilne zaštite"

Na upit zašto se, nakon što je diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, odlučio doktorirati na privatnom univerzitetu u Mostaru, Trut objašnjava:

"Na taj sam univerzitet išao samo iz jednog razloga, a taj je što je jedini imao doktorski studij civilne zaštite. Takav doktorski studij kod nas ne postoji. To je bila znanstvena nadogradnja za osobnu satisfakciju", objašnjava Damir Trut razlog zbog kojega je upisao mostarski Fakultet prava i sigurnosnih studija, gdje je doktorirao 2016. Pritom tvrdi kako je netočno da je bila riječ o nepriznatom fakultetu. Po njegovim informacijama, studij je imao dopusnicu za rad županije.

"Putovao sam u Mostar, pisao radove, polagao ispite, a nakon što sam doktorirao, diplomu sam nostrificirao u AZVO. I nemojte misliti da sam tamo ikoga znao i to 'sredio'. Išao sam kao građanin redovnim putem i to je bilo to", zaključuje i šalje fotografije s obrane doktorata u Mostaru. Uz njih stavlja opis: "S obrane doktorske disertacije. Ozbiljno povjerenstvo, a i moj je rad imao više od 300 stranica. Ovo nije benzinska". Time aludira na izjavu Milanka Kajganića, glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, da su se u BiH diploma mogla kupiti i na benzinskim pumpama.

Kriminalna grupa izdavala diplome

Prema pisanju portala inforadar.ba, istraga je utvrdila je da je od 2014. do danas postojala kriminalna grupa koja je izdavala visokoškolske i srednjoškolske diplome bez stvarnog provođenja nastavnog procesa, polaganja ispita, uz retroaktivni upis u obrazovnu dokumentaciju. Isti portal spominje da je grupa imala za cilj "pronalazak kandidata na području BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije".

Do uspostave postupka akreditacije, AZVO je priznavao visokoškolske kvalifikacije iz BiH stečene na onim visokim učilištima koja posjeduju odgovarajuću licencu/dozvolu za rad izdanu od nadležnog tijela BiH.

Što je sve moguće studirati?

Privatna sveučilišta u BiH razvila su široku paletu ponude. Na njima je moguće studirati od spomenutih prometnih znanosti, političkih znanosti, informacijskih tehnologija, medija. Samo na Internacionalnom univerzitetu u Brčkom distriktu moguće je doći do diplome iz područja forenzike, pedagogije, zdravstvene njege, unutarnjih poslova-kriminalistike, cestovnog prometa, naravno i ekonomije i turizma. Pritom položena državna matura nije istaknuta kao uvjet za upis. Ti fakulteti vole javno isticati da su akreditirani, dakako, ukoliko uistinu jesu.

V.d. rektora Sveučilišta modernih znanosti u Mostaru, Gordan Radić, netom prije objave akcije 'Klaster' je u siječnju izjavio: "Tako smo svjedoci da privatni univerziteti u BiH i dalje doživljavaju različite vrste difamacija i diskreditacija najčešće bez utemeljenja. U Bosni i Hercegovini postoji negdje oko pedeset licenciranih visokoškolskih institucija što privatnih, što javnih. Neke od njih do dan danas nisu predale zahtjev za akreditaciju nadležnoj obrazovnoj vlasti. U tome i jeste problem kada spominjemo imidž privatnih visokoškolskih institucija. Tu postoji određena odgovornost nadležnih obrazovnih vlasti koje izdaju licence visokoškolskim institucijama. Nažalost, uvijek imate onih koji ne žele red, ne žele se ponašati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i koji ne doprinose razvoju ugleda privatnih fakulteta".

Divjak: Ne smije proći bez reakcije nadležnih tijela

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako otvoreni skandali i istrage oko kupovine diploma u BiH ne smiju proći bez reakcije nadležnih tijela u Hrvatskoj.

"Iako prema zakonu Agencija za znanost i visoko obrazovanje samostalno i neovisno obavlja poslove, Upravno vijeće prema novom Zakonu o osiguranju kvalitete imenuje Vlada, a ne više Sabor kao što je to bilo prije 2022. Dakle, Vlada može neposredno djelovati, jer preko Upravnog vijeća nadzire donošenje i provođenje programa rada Agencije. Tako da može tražiti da se revizija postupaka stavi u plan", napominje Divjak.

Nadalje, nadzor nad zakonitošću rada Agencije provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pa ministar, smatra njegova prethodnica, može tražiti nadzor nad segmentom rada koji se odnosi na priznavanje diploma iz BiH. Jer povod sada za to itekako postoji.

Inicijativa nije naišla na oduševljenje

Podsjetimo da je Blaženka Divjak 2020. tražila da se donese zakon o provjeri diploma u RH, nakon što je u sustavu obrazovanja s oko 90.000 zaposlenih otkriveno 70-ak krivotvorina. Time bi se, smatrala je, obvezalo sve državne i javne službe, javna poduzeća, 'holdinge', firme u kojima država ima udio i nadzorne odbore, HGK, Civilnu zaštitu i ostale, da provjere sve diplome.

"Naime, ministar obrazovanja nema nadležnost narediti provjeru izvan sustava obrazovanja i znanosti. Također bi se trebao ustrojiti digitalni registar diploma i drugih isprava o obrazovanju", ističe.

Njezina inicijativa za novim cjelovitim zakonskim rješenjem tada nije naišla na oduševljenje niti u redovima vladajućih, niti u oporbi.