Prema najnovijem istraživanju koje je proveo IPSOS od 22. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025., ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima i dalje predstavlja ozbiljan ekonomski problem za Bosnu i Hercegovinu. Iako se bilježi blagi pad u potrošnji ilegalnih cigareta, tržištem i dalje dominira ilegalni rezani duhan, zbog čega država godišnje gubi više od 420 milijuna KM.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku građana starijih od 19 godina metodama F2F i CAPI. Podaci su prikupljeni analizom odgovora ispitanika te fotografijama duhanskih proizvoda koje koriste. Prema rezultatima, potrošnja ilegalnog rezanog duhana u BiH procjenjuje se na čak 2.062 tone. Iako je udio ilegalnih cigareta i dalje značajan, u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je blagi pad, što se pripisuje pojačanim aktivnostima SIPA-e, Uprave za neizravno oporezivanje i Granične policije BiH. Porijeklo ilegalnih cigareta ostaje nepromijenjeno – većinom dolaze s poreznim markicama s Kosova ili potpuno bez oznaka. Glavna mjesta nabave su i dalje pijace, iako se bilježi i prisutnost online prodaje. Zanimljivo je da je cijena ilegalnih cigareta porasla i sada iznosi prosječnih 4,79 KM, što se sve više približava cijeni legalnih proizvoda.
Najveći izazov ipak predstavlja rezani duhan, koji gotovo u potpunosti dolazi s crnog tržišta. Čak 94 % konzumenata priznaje da ga nabavlja nelegalno. U odnosu na prethodnu godinu potrošnja je porasla za 2 %, dok je u odnosu na 2020. taj rast iznosio čak 26 %. Konzumenti najčešće kupuju ilegalni duhan na pijacama, putem uličnih prodavača ili preko poznanika. Gotovo polovica konzumenata sve duhanske proizvode nabavlja upravo na tim mjestima.
Gubici za državni proračun su golemi. Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina godišnje izgubi više od 420 milijuna KM zbog ilegalne trgovine duhanom. Tim sredstvima mogla bi se sanirati šteta od poplava iz listopada 2024. godine, čiji iznos je procijenjen na približno 244 milijuna KM. Također, taj novac mogao bi se iskoristiti za višegodišnje ulaganje u poboljšanje kvalitete zraka u Sarajevu, izgradnju 50 kilometara autoputa na Koridoru 5C ili modernizaciju željezničke infrastrukture.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava na moguće posljedice u slučaju smanjenja aktivnosti agencija za provođenje zakona. Kako navodi, ako SIPA, UIO i Granična policija smanje ili obustave svoje djelovanje, došlo bi do rapidnog širenja crnog tržišta. Kriminalne grupe bi iskoristile takav vakuum nadzora za povećanje svojih aktivnosti, što bi dodatno ugrozilo ekonomske interese države. Država već sada bilježi ogromne gubitke, a daljnje slabljenje kontrole samo bi ih dodatno povećalo.
Osim ekonomskih, Hadžić upozorava i na ozbiljne sigurnosne posljedice. Jačanje kriminalnih mreža te gubitak povjerenja građana u državne institucije realne su opasnosti ako se ne nastavi borba protiv ilegalne trgovine duhanom. Prema njegovim riječima, kada građani vide da država ne može suzbiti ovakvu vrstu kriminala, šalje se poruka o slaboj vladavini prava, što dugoročno može destabilizirati društvo.
Jedan od ključnih razloga opstanka crnog tržišta je velika razlika u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda. Naime, ilegalni rezani duhan je znatno jeftiniji jer ne podliježe akcizi na duhan za pušenje, koja iznosi 143,20 KM po kilogramu. To značajno utječe na konačnu cijenu legalnog proizvoda. Većina konzumenata odlučuje se za ilegalne proizvode upravo zbog njihove pristupačnosti. Nažalost, mnogi nisu svjesni ekonomskih i zdravstvenih posljedica koje proizlaze iz kupovine ilegalnog duhana, što dodatno povećava potražnju.
Borbu protiv ilegalne trgovine dodatno otežava visoka dostupnost proizvoda na pijacama, uličnim punktovima te putem osobnih poznanstava. Prodaja putem interneta i društvenih mreža dodatno komplicira situaciju. Iako istraživanje pokazuje blagi pad ilegalnih cigareta, tržište ilegalnog rezanog duhana i dalje ostaje dominantno, čime se državni proračun kontinuirano oštećuje, a kriminalne mreže ostvaruju enormne profite.
