Stručnjak upozorava: Gužve u Konjicu, Jablanici i Mostaru mogle bi svake godine biti sve veće

Kolone na putu prema Jadranu, višesatna čekanja u Konjicu i Jablanici, stalna kašnjenja u izgradnji Koridora 5C te svakodnevne gužve u Sarajevu, prema riječima profesora Prometnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Osmana Lindova, nisu slučajni problemi, nego posljedica dugogodišnjeg izostanka strateškog planiranja i ulaganja u promet.

Gostujući u N1 emisiji "Novi dani", Lindov je ocijenio kako se pojedini problemi ponavljaju desetljećima, dok se njihova rješenja i dalje odgađaju.

Obilaznice čekaju

Govoreći o gužvama u Konjicu i zahtjevima da se tijekom ljetne sezone ugase semafori, Lindov je rekao kako problem nije nastao preko noći, nego je posljedica neizgrađene obilaznice.

"Postoji rješenje i davno smo ga zamislili, ali njegova realizacija kasni već 30 godina. Konjic je predviđen kao dio obilaznice, ne samo Konjica nego i svih gradova u Bosni i Hercegovini. To je planirano još prije 30 godina. Pojedini gradovi dobili su svoje obilaznice, a Konjic i dalje zaostaje. Danas prolazimo kroz središnje dijelove Konjica, Mostara i Jablanice i svi ti gradovi imaju isti problem, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada imamo velik priljev turista i građana Bosne i Hercegovine koji putuju prema Jadranu", rekao je Lindov.

Upozorio je kako će, bez izgradnje obilaznica i nastavka gradnje Koridora 5C, stanje iz godine u godinu biti sve teže.

"Već 20-ak godina svake godine ponavljamo istu priču – stanje je sve gore i gore, a narednih godina gužve i zagušenja na području Konjica, Jablanice i Mostara bit će još veća ako govorimo o južnom dijelu zemlje", kazao je.

Na pitanje bi li gašenje semafora u Konjicu moglo pomoći, Lindov smatra kako bi tijekom najopterećenijih ljetnih mjeseci trebalo razmotriti upravo tu mogućnost.

"Na temperaturama od 35 do 40 stupnjeva vrlo je teško i za vozače i za motorna vozila stajati u kolonama sat ili sat i pol, kao što se događa. I sam sam bio svjedok takvih čekanja u Konjicu. Moralo bi se pronaći privremeno rješenje, posebno tijekom srpnja i kolovoza, kada je promet na tom području najopterećeniji. Gašenje semafora jest jedno od mogućih rješenja, ali ne samo jednog nego oba semafora na području općine Konjic", rekao je.

Dodao je kako bi semafori trebali raditi u režimu trepćućeg žutog svjetla kako bi se omogućio bolji protok vozila, uz zadržavanje sigurnosti pješaka.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavljaju brojni objekti izgrađeni uz magistralne ceste.

"Ono što zaista ugrožava sigurnost jesu objekti koji su izgrađeni neposredno uz raskrižja i magistralne pravce. Magistralni pravci u naseljima postali su opterećeni brojnim priključcima i objektima koji privlače dodatni promet. Ono što bi se moralo uraditi jest preispitati sve te brojne priključke na magistralne pravce kako bi se omogućio veći protok vozila. Bez toga trenutačno ne postoji neko treće rješenje", rekao je Lindov.

Koridor kasni

Komentirajući višegodišnja kašnjenja u izgradnji autoceste na Koridoru 5C, profesor Prometnog fakulteta smatra kako Bosna i Hercegovina zbog toga trpi ozbiljne ekonomske posljedice.

"Vidjeli smo da je promet preteča gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine i da svaka obustava ili usporavanje prometa znači ekonomske gubitke za ovu zemlju. Nažalost, ljudi koji upravljaju tim poduzećima često ne shvaćaju kolika je uloga prometa u razvoju gospodarstva i ekonomije jedne države. Zato nam se događa da europski projekt, kakav je autocesta na Koridoru 5C, gradimo već 25 godina", rekao je.

Podsjetio je kako su rokovi za završetak projekta više puta pomjerani.

"Prvobitno je bilo planirano da bude završena 2020. godine, zatim se rok pomjerio na 2025., pa na 2030., pa na 2035. Po ovoj dinamici, a imajući u vidu da najveći objekt na cijeloj trasi – tunel Prenj – još nije ni počeo da se gradi, bojim se da cijeli projekt neće biti završen ni do 2040. godine. Time Bosna i Hercegovina gubi velike razvojne i ekonomske mogućnosti", upozorio je.

Govoreći o istrazi europskih tužitelja koja se odnosi na Autoceste FBiH, Lindov je rekao kako je dobro što će se utvrditi eventualne nepravilnosti.

"Istraga će ići svojim tijekom i dobro je da je uopće došlo do nje. Ne znam što se točno događa jer informacije imam isključivo iz medija. Nažalost, uveli smo čak i dvije trošarine kako bismo ubrzali izgradnju autocesta. Građani Bosne i Hercegovine te trošarine plaćaju već šest ili sedam godina. Umjesto da je to ubrzalo izgradnju, čini mi se da ju je usporilo", rekao je.

Dodao je kako Bosna i Hercegovina nije iskoristila potporu koju godinama dobiva od Europske unije.

"Mi smo 2026. godine, a do sada smo već trebali završiti Koridor 5C i krenuti s izgradnjom drugih autocesta koje bi ubrzale gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine. Čini mi se da su građani Bosne i Hercegovine postali imuni na sve – i na nesigurnost u prometu i na sporu izgradnju autocesta. Europska unija nas već dvadeset godina podržava i financijski i kroz zakonodavstvo i regulative. Pokušava nam pomoći, ali imam osjećaj da mi sami ne želimo iskoristiti tu pomoć", kazao je.

Sarajevo bez plana

Govoreći o svakodnevnim gužvama u Sarajevu, koje su posebno bile izražene tijekom koncerata Dine Merlina, Lindov smatra kako se grad razvija bez ozbiljnog prometnog planiranja.

"Ono što moramo razvijati u svim gradovima, a posebno u Sarajevu, jest održiva urbana mobilnost. Moramo omogućiti turistima, posjetiteljima i građanima alternativne načine prijevoza. Ne mora svatko motornim vozilom dolaziti do središnjih gradskih zona. Nažalost, velika ulaganja koja imamo jesu dobra, ali čini mi se da idemo u pogrešnom smjeru", rekao je.

Istaknuo je kako je nemotorizirani promet gotovo zanemaren.

"Nemotorizirani promet kod nas je vrlo slabo razvijen. Imamo vrlo malo infrastrukture za bicikle, male mopede, romobile i druge oblike takvog prijevoza. Moramo graditi tu infrastrukturu, uz razvoj javnog prijevoza. Danas u Kantonu Sarajevo prometnice gradimo gotovo isključivo za motorni promet. Nemamo dovoljno prostora ni za bicikliste, ni za korisnike romobila, ni za pješake", upozorio je.

Posebno je kritizirao način urbanističkog planiranja glavnog grada.

"Bez prometa ne možemo razvijati ovaj grad. Ono što nam se danas događa jest uglavnom razvoj stambene infrastrukture. Zgrade niču kao gljive poslije kiše, a svaka traži novi priključak na postojeću prometnicu. Time samo dodatno opterećujemo postojeću mrežu. Ako ovako nastavimo, ovo što danas imamo bit će mala maca u odnosu na ono što nas čeka u narednim godinama", rekao je Lindov.

Strategija u ladici

Govoreći o sigurnosti prometa, Lindov smatra kako Bosna i Hercegovina godinama nema sustavan pristup ovom problemu.

"Imamo lošu i nedovoljno razvijenu infrastrukturu. Nemamo dovoljno prostora za pješake, motocikliste i bicikliste. Zbog toga dolazi do sve većeg broja konflikata između motornih vozila i ostalih sudionika u prometu. Nitko se ozbiljno ne pita zašto posljednje dvije ili tri godine raste broj prometnih nesreća", rekao je.

Posebno je kritizirao činjenicu da Strategija sigurnosti prometa nije usvojena.

"Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine već petnaest godina nije donijelo Strategiju sigurnosti prometa, iako ona postoji. Leži u ladicama zajedno s Akcijskim planom. Pitajte ministre zašto se ne usvaja. Ljudi nam ginu u prometu, ozljeđuju se, a posebno tijekom ljeta kada su veći protoci vozila i visoke temperature", rekao je.

Komentirajući izmjene Zakona o osnovama sigurnosti prometa kojima su uvedene strože kazne za bahatu vožnju, Lindov smatra kako one neće dati očekivane rezultate.

"To je priča nekoliko ljudi koji su smatrali da će time riješiti sve probleme. Sama ideja da postoje posebne kazne za određene teške prekršaje jest dobra. Međutim, cijela priča je toliko prenaglašena da smo zbog dvije odredbe praktično mijenjali cijeli zakon. Čak i policija danas ima problema s provođenjem tih odredbi, jer su određene stvari loše postavljene. To su donosili ljudi koji ne razumiju oblast prometa", rekao je.

Dodao je kako stručnjaci nisu uključeni u pripremu zakonskih izmjena.

"Nikakvih konzultacija nema. Za većinu tih inicijativa saznam iz medija. To bi u uređenoj državi trebalo ići preko Ministarstva komunikacija i prometa, koje bi formiralo stručne i ekspertske skupine. Ovako imamo situaciju da parlamentarci predlažu razne inicijative koje na kraju često i ne ostvare svoj cilj", kazao je.

Pješaci ugroženi

Lindov smatra kako se javnost neopravdano fokusira na električne romobile, dok se zanemaruje mnogo ozbiljniji problem – motorni promet.

"Najveći problem i dalje predstavljaju motorna vozila. Ona uzrokuju najveći broj poginulih i najveće onečišćenje u gradovima. Kada bismo samo deset posto sredstava koja ulažemo u motorni promet usmjerili u razvoj nemotoriziranog prometa, imali bismo i sigurnosne i ekološke koristi. Naravno da romobile treba staviti pod kontrolu, ali prije svega morate imati infrastrukturu. Ne možete uređivati oblast za koju niste stvorili osnovne uvjete", rekao je.

Za kraj je upozorio kako su upravo pješaci danas najugroženija kategorija sudionika u prometu.

"Pješaci su ugroženi zato što im stalno oduzimamo prostor. Moramo graditi kvalitetne nogostupe i dovoljno široke pješačke površine. Neće romobili riješiti niti napraviti problem. Moramo omogućiti ljudima da do trgovine ili drugih sadržaja idu pješice ili biciklom. Ako želimo biti dio Europe, moramo elektrificirati javni prijevoz u svim gradovima", zaključio je Lindov.