Hercegovačko-neretvanske županije je područje na kojem se svake godine događa najviše požara, a samo tijekom 2017. godine bilo ih je 2.700, rečeno je u Konjicu prilikom Konferencije o prevenciji i pripremljenosti na šumske požare u požarnoj sezoni 2018.
Naime, konferencija je ujedno sastanak Mreže za civilnu zaštitu Saveza općina i gradova Federacije, a ona je organizirana u sklopu regionalnog projekta Izgradnja urbane otpornosti u jugoistočnoj Europi – akcijska mreža (SEE URBAN), koji zajednički financiraju Europska unija i razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Naglasak je stavljen na smanjenje rizika od katastrofa posebice požara otvorenih prostora.
Glasnogovornica FUCZ Majda Kovač je kazala kako nije slučajno da se na području općine Konjic organizira ova konferencija, napominjući da je Hercegovačko-neretvanska županija područje na kojem se svake godine događa najviše požara.
Izrazila je nadu da će konferencija zajednički doprinijeti smanjenju rizika od katastrofa, napominjući da u njenom radu sudjeluje veliki broj ljudi koji su u sustavu zaštite i spašavanja.
Kovač ističe da je veoma bitno da sve institucije i organizacije koje su uključene u sustav zaštite i spašavanja budu dobro uvezane i koordinirane.
''Mnogo nam je lakše funkcionirati ako smo uvezani, iskoordinirani, ako svako od nas odrađuje svoj dio posla'', kazala je Kovač.
Direktor Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona Eugen Ćubela je izjavio za Fenu da je to županija koja je u protekloj, 2017. godini, imao oko 2.700 požara otvorenog tipa, što šumskih, što ostalih požara.
Po njegovim riječima, izuzetno je dobro da su se na konferenciji u Konjicu okupili predstavnici svih relevantnih institucija i organizacija, zato što sama županija može da odgovori na neke manje požare.
''Kad se dogode požari većih dimenzija, tada dolazi do izražaja razumijevanje i pomaganje iz ostalih županija, federalne razine, državne, Oružanih snaga BiH. Svi čimbenici koji su u sustavu zaštite i spašavanja i zaštite od požara tada pomažu -vojska što se tiče helikoptera, a ostale razine što se tiče jedinica i opremljenosti za gašenje požara'', kazao je Ćubela.
Napomenuo je da je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, potpomognuta višim razinama vlasti, uložila dosta sredstava za opremanje struktura za zaštitu od požara.
''Možemo se pohvaliti da smo jedna od županija koja je opremila gotovo sve općine i gradove u svojoj županiji vatrogasnim vozilima i vatrogasnom opremom. Svake godine je bila i obuka za vatrogasce, to su sve stručni ljudi, osposobljeni za sve velike zahvate što se tiče požara'', kazao je Ćubela.
Ali, ističe on, kada se dogodi šumski požari u planinama, gdje ljudska noga ne može da kroči, primorani su da traže pomoć zračnih snaga koje su se uvijek odazivale na njihov poziv i bile na terenu.
Rukovodilac projekta UNDP-a u BiH Aida Hadžić-Hurem je kazala za Fenu da je sastanak mreže jedinica lokalne samouprave civilne zaštite i konferencija dio aktivnosti regionalnog projekta Izgradnja urbane otpornosti u jugoistočnoj Europi.
Navela je da se projekt provodi u šest zemalja regije, a financiran je od EU i UNDP-a u iznosu od 577 tisuća eura, a implementira ga UNDP.
''Cilj ovog projekta je da u svim ovim zemljama uspostavimo organizacije, udruženja gradova i općina koji će se baviti pitanjima katastrofa. U BiH to su mreže jedinica lokalne samouprave za civilnu zaštitu koje omogućavaju općinama i gradovima da zajednički razmatraju probleme s kojima se suočavaju'', navela je Hadžić-Hurem.
Predstavnik Ministarstva sigurnosti BiH Idriz Brković je kazao Feni da je vrlo važno da su se na konferenciji okupili predstavnici svih institucija u BiH, od lokalne zajednice do državne razine, da razgovaraju o pripremama za požarnu sezonu u BiH, odnosno o preventivnim i operativnim mjerama koje se mogu provesti.
Napomenuo je da je bitna uloga i Ministarstva sigurnosti BiH kad su u pitanju požari, jer svi zahtjevu koji se tiču Oružanih snaga BiH se upućuju preko Operativno-komunikacijskog centra Ministarstva sigurnosti BiH i eventualno traženje bilateralne ili međunarodne pomoći u slučaju velikih požara.
''Bitno je da smo 2012. godine pa i 2018., u suradnji s Upravom za neizravno oporezivanje, predložili Vijeću ministara odluku o oslobađanju plaćanja uvoznih trošarina na opremu za civilnu zaštitu i vatrogastvo, čime smo stvorili uvjete da se neplaćanjem poreza i carine na opremu koja se nabavlja stvore dodatne rezerve novca za kupovinu potrebne opreme'', naveo je Brković.
Kaže da je Vijeće ministara BiH ranije iskazalo spremnost da sudjeluje u sufinanciranju nabavke opreme za gašenje požara iz zraka, ali nisu do sada imali zahtjeva s razina entiteta za takav vid suradnje.
Predstavnica Saveza općina i gradova Federacije BiH Zlata Turkić je kazala da je Mreža za civilnu zaštitu Saveza općina i gradova Federacije BiH savjetodavno tijelo unutar Saveza.
''Cilj Mreže je primjena i prilagođavanje primjera dobrih praksi udruživanja jedinica lokalnih samouprava radi smanjenja rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća u jedinicama lokalne samouprave, kako bi se umanjile posljedice ovih događaja i zaštitili ljudi, životna sredina i imovina'', kazala je Turkić.
Po njenim riječima, konferencija u utorak je organizirana u pravo vrijeme i u Konjicu, području podložnom požarima.
Navela je kako se prirodne nepogode događaju, ugrožavaju i odnose ljudske živote, uništavaju životnu sredinu, prouzrokuju velike materijalne štete i gubitke.
''Mogućnost 'predviđanja' ili sprečavanja njihovog nastanka, odnosno otklanjanja ili ublažavanja posljedica, poslovi su kojima treba da se bave države, njihovi organi i tijela, ali i svi mi. Aktivnosti kroz mreže kakva je ova od velikog su značaja'', kazala je Turkić, te istaknula potrebu preventivnog djelovanja i koordinacije od državne do lokalne razine.
