Obitelj traži rušenje

Prodala zemljište koje nije njezino – Džamija kraj Konjica na tuđoj zemlji

Najprije je Općinski sud u Konjicu odbio zahtjev ostalih nasljednika, njih sedam u obitelji Trlin, za povrat zemljišta, poništavanje upisa na parcele te rušenje objekta džamije…
Vijesti / Flash | 11. 09. 2023. u 10:04 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na neposrednom ulazu u Konjic, u mjestu Donje Selo, 2017. godine izgrađena je džamija na zemljištu kojemu su 300 godina vlasnici iz obitelji Trlin.

Večernji list piše kako ''priča nije posve crno-bijela i jednostavna, pa su je teško zloupotrijebili pravosudni, notarski, općinski mešetari koji su 'posredovali' u kupnji zemljišta od tek jedne (su)vlasnice koja se predstavila kao jedina vlasnica''.

Sud odbio zahtjev

Novine navode kako je ona, očito, blisko surađivala s onima s kojima je dogovorila prodaju zemljišta koje nije njezino.

Najprije je Općinski sud u Konjicu odbio zahtjev ostalih nasljednika, njih sedam u obitelji Trlin, za povrat zemljišta, poništavanje upisa na parcele te rušenje objekta džamije.

Uslijedila je još jedna takva odluka Županijskoga suda Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru koji je odbio zahtjeve drugih koji traže suvlasništvo, nego je tek potvrdio ono što je utvrdio i Općinski sud, kako je oštećen Zvonimir Trlin, koji živi u Zagrebu.

"Sretna" okolnost u njegovu slučaju bila je što uopće nije bilo njegova potpisa na kupoprodajnom ugovoru.

''Zbog toga je Županijski sud naložio da se njegovo ime upiše s jednom osminom u katastar, dok to, primjerice, nije napravio u slučaju njegovih rođaka, čiji se potpisi nalaze na fiktivnom i kriminalno napravljenom kupoprodajnom ugovoru s obzirom na to da je čak utvrđeno kako je riječ o krivotvorenim potpisima'', navodi Večernji liste te dodaje kako je ''očekivano, identičnu odluku prethodno donio i Općinski sud u Konjicu''.

Niz propusta

No, upravo zbog toga te niza propusta općinskih i sudskih vlasti, Trlini ne odustaju te su uputili zahtjev za reviziju cijeloga postupka Vrhovnom sudu Federacije BiH, ne želeći se odreći svoga zemljišta.

''Mi tražimo isključivo povratak imovine i rušenje džamije'', kaže Zvonimir Trlin.

U žalbi se navodi kako je najprije posve kompromitiran postupak podjele zemlje, pa su redom sve institucije koje su bile uključene donosile pogrešne odluke.

Umjesto da zastupaju interese svih upisanih vlasnika, zemljište je najprije upisano na samo jednu osobu, bez znanja drugih suvlasnika, što je protivno nizu zakona.

Interesi

''No, svejedno su niži sudovi to ignorirali, stajući, očito, iza interesa Islamske zajednice u Konjicu kako se ne bi srušilo objekt koji je izgrađen na privatnom zemljištu u vlasništvu Hrvata te kako bi se zataškalo brojne kriminalne poteze dodjele i upisa vlasništva nad zemljišnim parcelama'', piše Večernjak.

Tako je jedan od osmero nasljednika u obitelji Trlin sklopio kupoprodajni ugovor s Hamom Maslešom iz Konjica 2016. godine u notarskom uredu Edine Pandža na temelju krivotvorenih dokumenata.

Zanimljivo je, navode novine, kako je odmah po saznanju o krivotvorenim dokumentima podnesena kaznena prijava, no nekoliko godina nije ništa napravljeno kako bi se to rasvijetlilo.

''Zanimljivo je kako se u nizu poteza koji su prethodili, ali i koji su uslijedili posredno ili izravno ponavlja upravo isto ime - Hame Masleše - bivšeg suca, odvjetnika, a sada javnog bilježnika i člana Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Konjic. U novome zahtjevu Vrhovnom sudu tužitelji iz obitelji Trlin traže poništavanje kupoprodajnog, a zatim i ugovora o darovanju koji je Masleša potpisao s Islamskom zajednicom. Uz to, inzistira se na brisanju imena u katastarskom operatu Općine Konjic i zemljišnim knjigama Općinskog suda u Konjicu na nekretnini u Galjevu'', piše Večernji list.

Infrastruktura bez ikakve naknade

U tužbi koju je i Večernjak imao na uvid ''nalaže se tuženima - Islamska zajednica u BiH, Medžlis Islamske zajednice Konjic... da uspostave prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao KČ 1065/2 na način da uklone izgrađeni objekt i navedenu parcelu predaju tužiteljima u posjed i vlasništvo, sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom izvršenja''.

No, nije to jedina nepravda koja je počinjena prema obitelji Trlin. BH Telekom je preko njihova imanja postavio infrastrukturu bez ikakve naknade. Čak i unatoč tome što su se obraćali nizu institucija na razini Federacije BiH odnosno Hercegovačko-neretvanske županije, nije bilo reakcija. Dapače, neke su čak bile i protivne interesima stvarnih vlasnika.

''Ovo naselje, Donje Selo kod Konjica, u kojemu su prije rata Hrvati i Srbi bili dominantni, nakon rata se nizom poteza sustavno etnički čisti. Ni jedan prijeratni stanovnik Srbin nije se vratio te su rasprodali imovinu, no ne i dobar dio tamošnjih Hrvata. Nerijetke su provokacije uz poruke malobrojnim Hrvatima da se što prije sele, a svojedobno je na ulazu u selo bila istaknuta prijeteća zastava Al Kaide. Zanimljivo je kako je džamija izgrađena na zemljištu u vlasništvu Hrvata, dok je kod muslimana zastupljen običaj darivanja zemljišta za takvu namjenu'', navodi Večernjak.

 

 

 

Što kaže Medžlis

Povodom teksta Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Konjic uputio je priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti.

''Tekst pod nazivom 'Obitelj Trlin traži rušenje džamije na svom zemljištu' je neistinit, senzacionalan, paušalan, tendenciozan, te služi u svrhe raspirivanja mržnje i netrpeljivosti.

Medžlis Islamske zajednice Konjic je 2017. godine izgradio džamiju na svom zemljištu, poštujući sve zakonom predviđene procedure. Ovo je jedina istina, a sve ostalo su čiste neistine i insinuacije, te vam donosimo pregled činjenica.

U pravnoj stvari po tužbi tužitelja Zvonimir Trlin i drugi, protiv tuženih Žaklina Tadić, Medžlis Islamske zajednice Konjic, Masleša Hamo, radi Poništenja ugovora i naknade štete, prvostepenom presudom Općinskog suda u Konjicu, broj: 56 0 P 059261 17 P, od 26. augusta 2019. godine, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan da su oni i suvlasnici na nekretnini 1065/2, na kojoj je izgrađen vjerski objekat.

Iz činjenica koje je utvrdio prvostepeni sud, između ostalog proizilazi da je na temelju notarski obrađenog ugovora o kupoprodaji prvotužena Žaklina Tadić, kao prodavac prodala kupcu Hami Masleša pomenutu nekretninu, a da je na temelju notarski obrađenog Ugovora o poklonu, Hamo Masleša poklonio istu Islamskoj zajednici u BiH, Medžlisu Islamske zajednice Konjic.

U odnosu na zahtjev tužitelja kojim se tražilo utvrđenje ništavosti Ugovora o kupoprodaji i Ugovora o darovanju čiji predmet je bila nekretnina na kojoj je izgrađena džamija, prvostepeni sud je pravilno odbio zahtjev kao neosnovan, a koje je prihvatio i drugostepeni sud. Ni iz jednog dokaza provedenog u postupku ne proizilazi da je kupac imao razloga sumnjati u istinitost stanja zemljišnih knjiga, prema kojem je isključivi vlasnik nekretnina, koje su predmet zaključenih ugovora prvotužena od koje su kupljene, a nakon toga i poklonjene predmetne nekretnine. Tužitelji ničim nisu ukazali na postojanje bilo kakvih okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je kupac znao za postojanje suvlasništva na spornoj nekretnini.

Predmet ugovora o kupoprodaji, odnosno poklonu spornih nekretnina su nekretnine koje su u momentu zaključenja ugovora o kupoprodaji zemljišni-knjižno vlasništvo prodavca, zasnovano na podacima postupka javnog izlaganja nekretnina, koje nije osporeno do momenta zaključenja predmetnih ugovora. Stanje vlasništva nije osporeno ni u momentu kada su kupci po osnovu zaključenih ugovora ishodili uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, pa su isti na zakonit način, tj. na osnovu valjanog pravnog posla stekli pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Tužitelji su tek nakon izvršene prodaje i uknjižbe na ime kupaca, odnosno poklonoprimca, te započetih radova pokrenuli parnični postupak radi utvrđenja svojih suvlasničkih dijelova.

Tuženi Hamo Masleša i Medžlis Islamske zajednice Konjic su kao savjesni stjecatelji na osnovu pravnog posla stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini upisom u javne knjige, kako to propisuje odredba člana 53. stav 1 Zakona o vlasničko-pravnim odnosima.

Notar Edina Pandža je prije zaključenja pomenutih ugovora utvrdila da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za zaključenje istih. U suprotnom, notar bi odbio sačinjavanje ugovora koji su suprotni zakonskim propisima.

Sud nije utvrdio prevare i krivotvorenja, kako je navedeno. Prvostepeni sud je pravilno zaključio da su sva lica koja su potpisala zapisnik, bila lično prisutna u vrijeme začinjavanja zapisnika i svojim potpisima se suglasile sa sadržajem istog, te pravilno utvrdio da su u postupku izlaganja učestvovali svi tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici, izuzev tužitelja Trlin Zvonimira.

Saslušan kao svjedok, Valentino Vlašić, inspektor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove je sačinio zapisnik o inspekcijskom pregledu, gdje je analizom i kontrolom utvrdio je da je u pogledu parcela obuhvaćenih zahtjevom sve urađeno po zakonu, da nema nikakvih propusta i nezakonitih radnji, što je evidentirano u zapisniku.

PRESUDA drugostepenog suda je PRAVOSNAŽNA, te su tužitelji već i platili troškove postupka, osim Elizabete Jurić Lapouz. Tužitelj Zvonimir Trlin nije se odrekao svojih suvlasničkih prava na dijelu nekretnine koju je Žaklina Tadić kupoprodajnim ugovorom prodala za iznos od 20.000,00 KM, pa je istom pripalo pravo na dio vrijednosti sporne nekretnine srazmjerno njegovom suvlasničkom dijelu od 1/8, što iznosi 2.500,00 KM koji mu je dužna nadoknaditi Žaklina Tadić.

Smatramo da nije primjereno porediti ovaj slučaj sa slučajem Fate Orlović, jer džamija nije izgrađena na zemljištu u vlasništvu Hrvata, već po običaju darivanja zemljišta za takvu namjenu. Medžlis Islamske zajednice Konjic izgradio vjerski objekat na svom zemljištu, na zemljištu koje je prethodni vlasnik legalno kupio za iznos od 20.000,00 KM, a potom nakon proteka vremena od godinu i po, poklonio Medžlisu Islamske zajednice Konjic. Za gradnju džamije u naselju Donje Selo dobivene su sve potrebne dozvole od nadležnih organa''.

Kopirati
Drag cursor here to close