Prema nacrtu proračuna Vijeća ministara BiH (VM BiH) za 2025. godinu, Ministarstvo obrane trebalo bi dobiti isti proračun kao i prethodne fiskalne godine, što dodatno produbljuje izazove nedovoljnog financiranja ove institucije, piše Klix.ba.
Jedna od ključnih poruka posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea bila je potreba da europske države "odriješe kesu" kada su u pitanju izdvajanja za obranu. Može zvučati nerealno iz današnje perspektive, ali prije 23 godine Bosna i Hercegovina je izdvajala 3,9 posto BDP-a za obranu, što je tada odgovaralo NATO standardima. Danas, prema nacrtu proračuna za 2025. godinu, izdvajanja za obranu iznose samo 0,8 posto, što je isto kao i u 2024. godini.
Ministarstvo obrane BiH (MO BiH) u svom zahtjevu za 2025. godinu tražilo je proračun od 695,93 milijuna KM, dok je planirano da dobije 390,5 milijuna KM. Uzimajući u obzir da ukupni proračun Vijeća ministara BiH za 2025. godinu iznosi 1,57 milijardi KM, zahtjev Ministarstva obrane postaje još nerealniji, jer bi jedno od devet ministarstava dobilo gotovo trećinu ukupnog proračuna.
Još je realnije i zabrinjavajuće da će se i ovaj iznos od 390 milijuna KM vjerojatno dodatno smanjiti kroz amandmane i rebalanse proračuna, kao što se dogodilo i prethodnih godina. Dodatni problem predstavlja najava ministra obrane Zukana Heleza o povećanju koeficijenta svim zaposlenicima Ministarstva obrane BiH, što bi moglo dodatno smanjiti operativnu upotrebu proračunskih sredstava.
S druge strane, ovakav zahtjev Ministarstva obrane za povećanjem od 80 posto nije slučajan, jer nedovoljna ulaganja u obranu dolaze s posljedicama. Nepoštivanje Plana modernizacije 2017. – 2027., koji je predviđao postupan rast proračuna za nabavku opreme uz osiguranje stabilne financijske baze za tekuće troškove, sada dolazi na naplatu.
Od 2015. godine započelo je postupno smanjenje proračuna Ministarstva obrane, koji je s 1 posto BDP-a pao na 0,7 posto 2022. godine, što se smatra najnižom razinom u široj regiji. Od 2023. godine, izdvajanja su blago porasla na 0,8 posto, ali bez političke vizije probosanskih stranaka i uz kontinuirani pritisak iz Republike Srpske na smanjenje Oružanih snaga BiH, ovaj trend bi se mogao dugoročno nastaviti.
U Europi nema premijera ili predsjednika koji zagovara smanjenje obrambenog proračuna, a to snažno podržava i bivši američki predsjednik Donald Trump.
Paradoksalno, dužnosnici SNSD-a, koji se u BiH predstavljaju kao najveći podržavatelji Trumpove politike, čine sve kako bi blokirali dodatno financiranje Ministarstva obrane BiH. S druge strane, za razliku od SNSD-a, koji otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Oružanim snagama BiH, probosanska politička scena nema jasan odgovor na ovu situaciju. Umjesto da vrši politički pritisak na svoje nestabilne partnere, probosanski blok kapitulira bez otpora.
Ovim neodgovornim prijedlogom proračuna, padaju u vodu sva obećanja dijelova vladajuće koalicije o prepoznavanju geopolitičkih promjena i posljedica transatlantskih odnosa.
Nastavlja se ista praksa – oslanjanje na donacije, koje će trajati sve dok jednog dana ne presuše, a međunarodni partneri ne zauzmu stav kakav zagovara i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte: preuzimanje odgovornosti za vlastitu sigurnost.
