600 godina od prvog pisanog spomena Blagaja

Održan znanstveni skup u Blagaju

Skupom je rukovodio emeritus prof. dr. Enver Imamović koji je u uvodnom izlaganju naglasio da Blagaj, uz Bobovac, Srebrenik i Jajce, zaslužuje da se o njemu kontinuirano govori na naučnim osnovama.
Vijesti / Flash | 12. 05. 2023. u 18:51 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstveni skup pod nazivom "600 godina od prvog pisanog spomena Blagaja" u petak je u organizaciji Doma kulture održan u ovom drevnom gradiću. Skup je organiziran u sklopu istoimene manifestacije koja je otvorena još u ožujku ove godine. "Pisana riječ je ono najvrjednije što možemo ostaviti budućim generacijama", istaknuo je direktor Doma Saudin Guja.

Foto: PR / Znanstveni skup u Blagaju

Skupom je rukovodio emeritus prof. dr. Enver Imamović koji je u uvodnom izlaganju naglasio da Blagaj, uz Bobovac, Srebrenik i Jajce, zaslužuje da se o njemu kontinuirano govori na naučnim osnovama. "Ovaj spomen prije 600 godina mnogo znači i za čitavu regiju i za čitavu Bosnu i Hercegovinu", napomenuo je Imamović.

Foto: PR / Znanstveni skup u Blagaju

On je u svom radu pod naslovom "Kultno obilježje vrela Bune kroz povijest" podsjetio na povijesne tokove odnosa čovjeka prema vodi i kultu vode. Naveo je podatke da tragovi ljudske prisutnosti uz vrelo Bune datiraju još od prije 8 000 godina. "Što ne znači da se čovjek nije tu nastanio još u epohi starijeg kamenog doba", kazao je Imamović.

Referirajući se na starija arheološka istraživanja pećina uz Blagajsku liticu, kakva je Zelena pećina, predstavio je dio arheoloških nalaza koja je pronašao prije desetak godina kada je sa svojim stručnim timom izvršio djelomična istraživanja pećine iznad grotla samog vrela i lokaliteta oko same tekije. Izlaganje je završio povijesnim analizama predaja o Sari Saltuku za koga je vezana islamska tradicija blagajskog dovišta. 

Foto: PR / Znanstveni skup u Blagaju

O Blagaju kao političkom, društvenom i privrednom centru u radu "Blagaj u prvim decenijama osmanske vlasti", govorio je emeritus prof. dr. Enes Pelidija. U radu je kontekstualizirao poziciju Blagaja i njegovih vladara sa općim društveno-povijesnim kretanjima u bližem i širem okruženju. Iznio je i neke od podataka o broju i strukturi lokalnog stanovništva. "Ono što je važno napomenuti je činjenica da je Blagaj formirao sve institucije lokalne vlasti još u prvoj deceniji osmanske vlasti. Tad je formirano pet mahala od kojih je prva bila carska mahala gdje su bili smješteni administrativni objekti", rekao je Pelidija.

Foto: PR / Znanstveni skup u Blagaju

Prof. dr. Bego Omerčević u radu "Osvrt na prošlost Blagaja u antičko doba" pojasnio je da se intenzivan život ovdje odvijao zbog klimatskih pogodnosti, jakom izvoru vode, plodnoj zemlji, bogatoj flori i fauni, ali i u činjenici da je okomita litica pružila mogućnost adekvatne zaštite od svake vrste opasnosti. "Pored toga njegova važnost se ogleda i u bogatom kulturno historijskom nasljeđu koje je po mnogo čemu jedinstveno čak i na širem prostoru Europe", kazao je Omerčević.

Foto: PR / Znanstveni skup u Blagaju

U radu naučnog skupa s temama o krivim interpretacijama povijesti Blagaja, o baroknim segmentima u arhitekturi Blagajske tekije, arheološkim lokalitetima muslimanske baštine, o ranosrednjovjekovnim nalazima iz Blagaja, o kamenim spomenicima srednjeg vijeka na području Blagaja i kulturnom mozaiku ovog kraja učestvovali su još historičar Mesud Hero, prof.dr. Haris Dervišević, arheolog Adnan Muhtarević, arheolog Adisa Lepić, mr. Zijo Halilović i Šućrija Čusto. Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije.

Kopirati
Drag cursor here to close