Na obnovljenom suđenju za zločine u Bužimu, vještak vojne struke Martin Frančešević pojasnio je ulogu i nadležnosti komandira Vojne policije u pogledu čuvanja pritvorenika i postupanja vojnih policajaca, naglašavajući da on mora reagirati na eventualne nepravilnosti.
Frančešević je, odgovarajući na pitanja obrane Zijada Nanića, rekao da je vojni pritvor 505. brigade Armije BiH u Bužimu prvotno bio namijenjen pripadnicima brigade, no s vremenom su u njemu zatvarani i ratni zarobljenici.
Prema njegovim riječima, za zarobljenike je odgovorna Vojna policija, kojoj je ta dužnost dodijeljena. Braniteljica Mersiha Delić pitala je tko je imao obvezu kontrole i nadzora nad pritvorenicima, na što je vještak odgovorio ''Prvi koji je zadužen i najodgovorniji jest komandir Vojne policije te brigade. U nadzoru sudjeluje i Služba vojne sigurnosti, prvenstveno referent za vojno-policijske poslove.''
Dodao je da u slučaju povrede prava ratnih zarobljenika od strane vojnih policajaca, komandir Vojne policije ima zakonsku obvezu spriječiti ih ili kazniti. Ako se radi o težem prekršaju, potrebno je poduzeti mjere preko Službe vojne sigurnosti ili direktno preko komandanta brigade. Također je naglasio da bi, ako postoji upravitelj pritvora, on trebao prvi reagirati na bilo kakve nepravilnosti.
''Kad govorimo o Vojnoj policiji, komandir Vojne policije je ključna osoba kada je u pitanju disciplina'', rekao je Frančešević.
Optuženi Zijad Nanić naveo je da nije imao komandnu moć nad vojnim policajcima niti bilo kojim drugim vojnicima, osim nad dva referenta u svojoj službi.
Esad Kudelić, optuženi komandir Vojne policije, kazao je da njegova jedinica nije imala istražitelje, a vještak je pojasnio da nije mislio na referenta za sigurnost, već na vojne policajce koji su imali nadležnosti nad pritvorenicima.
Na pitanja obrane, Frančešević je izjavio da dužnost komandira voda Vojne policije uključuje podnošenje izvještaja komandantu brigade o stanju u jedinici i eventualnim problemima.
''Takvih izvještaja nije bilo'', rekao je branitelj Husein Muhić.
Muhić je istaknuo i da Kudelić nije sudjelovao u odabiru vojnih policajaca, na što je vještak odgovorio da je za provjeru i selekciju policajaca bila zadužena Služba vojne sigurnosti.
Vještak Frančešević naglasio je da su, ako je do zlostavljanja zarobljenika došlo ispred hotela, a to su mogli čuti i vidjeti članovi komandne brigade, svi bili dužni reagirati.
U nastavku svjedočenja kazao je da komandir Vojne policije nije imao ovlasti da prihvaća ili otpušta zatvorenike, već da je to bila nadležnost Službe vojne sigurnosti.
Apelacijsko vijeće, koje je ranije ukinulo prvostupanjsku presudu u odnosu na Nanića i Kudelića, prihvatilo je prijedlog obrane da se vještak ponovo pozove.
Nanić je optužen kao pomoćnik komandanta 505. brigade za sigurnost, pod sumnjom da nije spriječio niti poduzeo mjere na kažnjavanju podređenih zbog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima – bivšim pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) i Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (NOAPZB). Kudelić je optužen kao komandir Vojne policije iste brigade.
Frančešević je također potvrdio tvrdnje tužiteljice Vedrane Mijović da Služba vojne sigurnosti rukovodi radom Vojne policije, te da ima pravo kontrolirati njihov rad i izvještavati komandanta brigade.
Također je naveo da pomoćnik za sigurnost može predložiti komandantu otpuštanje pripadnika Vojne policije, kao i podnijeti kaznene prijave.
''Nakon što komandant odluči gdje će zarobljenici biti smješteni, pomoćnik za sigurnost može izdavati operativne naredbe za njihovo čuvanje'', rekao je vještak.
Tužiteljstvo i obrana nisu imali daljnjih prijedloga dokaza, čime je okončan dokazni postupak. Završne riječi u postupku zakazane su za 27. veljače, piše detektor.ba.
