Lideri i izborni zakon

Mogu li se dogovoriti za šest mjeseci?

Još jednu priliku za dogovor. Ukoliko i ona bude propuštena kao i bezbroj drugih, visoki predstavnik spreman je da nametne i političke odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije koje bi zaustavile buduće blokade u formiranju vlasti.
Vijesti / Flash | 29. 07. 2022. u 07:25 Bljesak.info
Da li je dogovor oko Izbornog zakona moguć za 6 sedmica?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christan Schmidt, nakon nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, čini se neće dugo čekati da nametne i političke odluke. Domaćim liderima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dao je šest tjedana da se dogovore. Kaže, to je zadnji šansa, u suprotnom iskoristit će bonske ovlasti prije izbora. Za to vrijeme tenzije na političkoj sceni rastu.

Još jednu priliku za dogovor. Ukoliko i ona bude propuštena kao i bezbroj drugih, visoki predstavnik spreman je da nametne i političke odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije koje bi zaustavile buduće blokade u formiranju vlasti i izboru i imenovanju sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, prenosi BHRT.

"U ovom trenutku mehanizmi blokada su prešli sve mjere. Stranke time mogu manipulirati do beskraja i postoji potreba da se uporaba tih mehanizama blokade i kočnica ograniči i da se da razuman rok za dogovore o spornim stvarima uključujući i imenovanje predsjednika i dopredsjednika Federacije i donošenja Zakona, ali i zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Visoki predstavnik je jasno kazao da je spreman intervenirati ukoliko političari ponovo pokažu da se nisu u stanju dogovoriti" , govori novinar Ranko Mavrak.

"Ono što smo govorili da će biti moguće izmjene kao npr. deblokada imenovanja sudaca Ustavnog suda, predsjednika Federacije itd. ja mislim da su to sjajne izmjene. Ako visoki predstavnik to namjerava nametnuti onda to treba raditi neposredno poslije izbora kako bi spriječio moguće blokade u uspostavi izvršne vlasti. Što se tiče cenzusa od tri posto, ako bi to bilo nametnuto postoji realna mogućnost da to vrlo lako padne na sudu u Strasbourga", smatra novinarka Rubina Čengić.

Političke stranke iz Sarajeva, smatraju da bi ovaj cenzus od tri posto značio diskriminaciju Bošnjaka. Optužuju visokog predstavnika za ustupke HDZ-u, ponavljajući kako se naša zemlja na ovaj način doživotno određuje kao etnička država.

Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a i kandidatkinja za člana Predsjedništva BiH, smatra da nametanje ograničene izmjene Izbornog zakona, dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine kao suverene države.

"Ovdje se radi sve drugo, a ne integritet izbornog procesa. Obzirom da se kroz ove izmjene zapravo daju ovlasti jednom tijelu za provedbu izbora SIP-u koje je zapravo izabrano protivno zakonskoj proceduri odnosno na netransparentan način", kazala je Krišto.

Djelovanje visokog predstavnika izazvalo je tenzije na političkoj sceni koje bi mogle potrajati sve do izbora.

„Ovo što radi Schmidt za mene je ne prihvatljivo. Ne znam što piše u tim papirima, manje je to bitno. Ove stvari se ne rade onda kada su raspisani izbori i sada ovdje dižemo toliku dreku”, govori Mirko Šarović, predsjednik SDA-a

„Ako netko očekuje da visoki predstavnik ili najpoznatiji turista ili Schmidt treba da radi posao političkih stranaka i izabranih predstavnika, onda to pokazuje koliko smo nezrelo i društvo koje zaslužuje ozbiljne generacijske i svake druge promjene”, kazao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-

„Što se nas tiče, bit će čak i ako se dogodi ne postojeće”, kazala je Snježana Novaković Bursać, SNSD

„Ne trebaju nama visoki predstavnici o nekim stvarima o kojim mi primamo plaću da se dogovorimo kako da ta pitanja riješimo na zadovoljstvo svih naroda i građana ove zemlje”, kazao je Zlatko Miletić, delegat u DN PSBiH

A hoće li se sami dogovoriti snagom argumenata ili će vrijeme potrošiti na svađu, mržnju i podjele, dok visoki predstavnik "maše" bonskim ovlastima, na taj epilog, nećemo dugo čekati.

Kopirati
Drag cursor here to close