Podijeljeno društvo

Jesu li rezultati izbora u Makedoniji uvod u novu etapu krize?

Vijesti / Flash | 13. 12. 2016. u 12:46 I. Kraljević

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na sinoćnjoj konferenciji za medije državno izborno povjerenstvo službeno je potvrdilo kako su vladajuća stranka VMRO-DPMNE i Koalicija za bolju Makedoniju s 51 osvojenim mandatom odnijeli pobjedu na nedjeljnim prijevremenim parlamentarnim izborima u Makedoniji.

Najneizvjesniji izbori od osamostaljenja Makedonije dogovoreni su pod pokroviteljstvom Europske unije kako bi se završila najveća politička kriza u posljednjih 15 godina prouzrokovana obračunima političkih čelnika najjačih makedonskih stranaka.

Za četvrte po redu izvanredne parlamentarne izbore u posljednjih osam godina na političkoj sceni pojavile su se nove stranke i kod makedonskog i kod albanskog bloka. Vladajuća VMRO-DPMNE aktualnog premijera Nikole Gruevskog i oporbeni SDSM Zorana Zaeva imali su različite programe i kampanju, dok su albanske stranke svoje programe temeljile na traženju većih prava za Albance u Makedoniji.

Upravo tu se javila razlika kod makedonskog bloka, potvrdila je u razgovoru za Bljesak.info makedonska politologinja i politička analitičarka Anastasija Bogdanoska. Najveća oporbena stranka SDSM zatražila je podršku i kod Albanaca, obećavši im mogućnost učenja albanskog jezika još u osnovnim školama, kao i veću decentralizaciju države kojom bi općine kao najniže jedinice lokalne samouprave dobile veća prava u odlučivanju.

Glasovi Albanaca utjecali na krajnji rezultat izbora

„Izborni rezultati pokazali su kako je SDSM dobio veliku podršku makedonskih Albanaca. No, ovi rezultatipokazali su kako je albanski politički blok u odnosu na izbore iz 2014. godine igubio oko 98000 glasova. To je velika brojka. Dio tih glasova otišao je SDSM-u, a manji dio novoj albanskoj stranci“, tvrdi naša sugovornica.

Kao zanimljiv podatak izdvaja izlaznost na ove izbore.Pravo glasa imalo je oko 1,8 milijuna birača, a tu mogućnost iskoristio je 1,190.491 birač ili u postotku gledano 66,86% građana, što je povećanje za otprilike 4% u odnosu na izbore iz 2014. godine.

„S druge strane, vladajuća stranka VMRO-DPMNE na ovim izborima održala je podršku makedonskog naroda, iako je izgubila dio glasova iz 2014 godine. Dio tih glasova prešao je manjim političkim strankama koje su se oformile uoči izbora. Dio podrške koju je VMRO-DPMNE dobio 2014. godine sačinjavali su glasovi dijaspore. Međutim, izlasnost dijaspore na nedjeljnim izborima bila je mala tako da dijaspora nije osigurala mandat i njihovi glasovi ne ulaze u ukupan rezultat glasovanja. Dakle, može se zaključiti kako su glasovi Albanaca i glasovi neopredijeljenog biračkog tijela utjecali na krajnji rezultat izbora. Isto tako, prvi put u povijesti izbornog procesa u Makedoniji albansko biračko tijelo u većini podržava makedonsku stranku koja im nudi iste ili bolje uvjete od onih koje im nude albanske stranke i smatraju kako će ostvariti obećano. To se dosad nikad nije dogodilo“, ocjenjuje Bogdanoska.

Dakle, VMRO-DPMNE dojučerašnjeg premijera Nikole Gruevskog osvojila je 51 mandat, a Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) 49 mandata. Demokratska unija za integraciju (DUI) osvojila je deset madata, Pokret Besa pet, Savez za Albance tri, a Demokratska stranka Albanaca (DPA) dva. Kako je glasovanje u dijaspori propalo zbog male izlaznosti, Sobranje će imati 120 članova umjesto 123. Ovi rezultati samo pokazuju kako se makedonsko društvo uslijed najveće krize u državi nakon etničkog konflikta iz 2001 godine u potpunosti polariziralo.

„Da, makedonsko društvo je polarizirano i to nije dobro. Nimalo. U vremenu velike krize pojedinci „profitiraju“, dok narod ispašta i otuđuje se jedan od drugoga. Međutim, kada se analizira neka politička kriza, problem se mora promatrati povijesno, lokalno, regionalno i globalno. Sličnu krizu s objavljivanjem prisluškivanih razgovora političara, novinara i diplomata imali smo 2000. godine. Ta afera je oslabila Makedoniju i godinu dana kasnije dovela do oružanog sukoba. Isto se dogodilo i 2014. godine kada je čelnik oporbe Zoran Zaev odbio priznati izborne rezultate i počeo objavljivati prisluškivane telefonske razgovore članova Vlade. Postavlja se pitanje tko im je dao te prisluškivane materijale i zašto čelnici SDSM-a u dvije posljednje velike krize posjeduju prisluškivane razgovore političara, pita se Bogdanoskau razgovoru za Bljesak.info.

Izbori kao uvod u novu etapu krize

Podsjetimo, oružanom sukobu iz 2001. godine prethodila je kriza „Golemo uho“ koju je započeo makedonski predsjednik Branko Crvenkovski, član SDSM-a, kada je objavio stenograme prisluškivanih razgovora političara, novinara idiplomata. Sljedeće godine dogodio se oružani sukob koji je završio potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma u kolovozu 2001. godine. Tim sporazumom makedonskim Albancima omogućeno je pravo korištenjaalbanskog jezika kao službenog na lokalnoj razini, participiranje u Vladi, ministarska mjesta, razmjerna zastupljenost u administraciji, fakulteti na albanskom jeziku i druge povlastice.

Aktualna kriza u Makedoniji započela je prije 2 godine kada je čelnik SDSM-a Zoran Zaev izjavio kako njegova stranka ne priznaje izborne rezultate. Nedugo nakon toga započeo je objavljivati prisluškivane razgovore članove Vlade te objavio kako su lažirali izboreiodrađivali brojne kriminalne i koruptivne radnje. To je rezultiralo masovnim prosvjedima na makedonskim ulicama. Vladajuća VMRO-DPMNE uzvratila je oporbi optuživši je za suradnju s izvanjskim subjektima čiji je cilj nestabilna Makedonija. Između prosvjeda, u svibnju 2015. godine, izbio je ioružani sukob u kumanovskom mjestu Divo Naselje, gdje makedonska policija razbila naoružanu albansku skupinu s Kosova. Kako je bilo žrtava, tim sukobom je kriza jos više produbljena. Primirje i traganje za rješenjem krize dogovoreno je u mjestu Przino u lipnju 2015.godine.

Najveće stranke makedonskog i albanskog bloka dogovorile su riješiti krizu održavanjem prijevremenih parlamentarnih izbora. Iako su prijevremeni izbori dogovoreni prije 18 mjeseci, onisu bili dvaputa otkazani jer je oporba ustrajala na reformama kojima bi se eliminirao, kako su tvrdili, barem dio sivih zona koje su Gruevskom i VMRO-DPMNE-u omogućavale manipuliranje rezultatima i pobjedu na svim izborima od 2006. godine. To se prije svega odnosilo na brisanje tisuća preminulih osoba iz biračkog popisa kao i uspostavu neovisnih medija. Međutim, pokazalo se kako je birački popis čist i da je broj građana s pravom glasa od 2014. do 2016.porastao za oko 5000 glasača. Dakle, optužbe za tisuće preminulih osoba u biračkom popisu, pogotovo brojka od skoro 500.000 fantomskih glasača kako je tvrdila oporba, pokazale su se netočnim.

“Izborima nije okončana kriza u Makedoniji, moguće je samo da je počela nova etapa krize. Podijeljeni narod nije lako ponovno ujediniti, iako je nakon službene objave rezultate od strane državnog izbornog povjerenstva (DIK) čelnik VMRO-DPMNE-a Nikola Gruevski u svome govoru izjavio kako će njegov cilj u sljedećem mandatu biti ujedinjenje svih građana Makedonije. No, kad se cijela ova euforija i slavlje stišaju, po meni je najvažnije da slavi makedonski narod,ne samo danas nakon izbora negoi za 10 godina kada će se pokazati reperkusije ovih izbora. Dakle, što možemo očekivati?! Sve ili ništa”, kazuje Bogdanoska.

Nestabilna Makedonija podrazumijeva nestabilni Balkan

Kako prenose makedonski mediji, iz VMRO-DPMNE-a najavljuju velike promjene u Makedoniji. Visoki stranački dužnosnik Vladimir Gjorcev je ocijenio kako je Makedonija imala korektne, inkluzivne i demokratske izbore koji su pokazali kako je došlo vrijeme za prevladavanje krize. Iako je jasno naglasio kako je VMRO-DPMNE „pobijedila na izborima i mandatar će biti čelnik stranke Nikola Gruevski“, Gjorcev je dodao kako ne treba praviti podjele, već da svatko treba dobiti priliku sudjelovanja u demokratskom procesu.

„Pravilo je da Vladu formira pobjednička stranka kod makedonskog i kod albanskog bloka. Ako se to pravilo primijeni, znači da će Vladu formirati VMRO-DPMNE i DUI. Takvo rješenje pozdravili su i dužnosnici Europske unije kada su čestitali pobjedu spomenutim strankama i zatražili da oporba bude jaka. To je dobra poruka jer istinska demokracija podrazumijeva jaku vladu ako je jaka i oporba“, poručuje naša sugovornica za Bljesak.info.

Iako se dugo vremena u nekim krugovima govorilo o mogućnosti formiranja široke koalicije u kojoj će participirati veći broj stranaka, Bogdanoska smatra kako bi veći broj stranaka podrazumijevao nestabilu Vladu.

„Nestabilna Vlada podrazumijeva nestabilnu Makedoniju. Nestabilna Makedonija podrazumijeva nestabilni Balkan. Ukoliko se formira nestabilna Vlada moguće je da se, u proljeće sljedeće godine kada budu izbori za lokalnu vlast, ponovno održe prijevremeni parlamentarni izbori. No, to su samo pretpostavke. Sada moramo pozorno promatrati situaciju jer smo svjedoci nekih zanimljivih povijesnih odluka i trebamo ih veoma pozorno promatrati. Ne samo mi u Makedoniji, nego i svi na Balkanu“, smatra Bogdanoska.

Iz koje god perspektive gledali, jasno je kako Makedoniju u narednom razdoblju, po uspostavi nove vlasti, očekuje velika rasprava o ključnim reformskim pitanjima. Nekonkurentno gospodarstvo, sustavna korupcija i kriminal i opće siromaštvo glavni su problemi s kojima će se morati suočiti nova vlast jedne od najsiromašnijih država bivše Jugoslavije. No, bit će potrebno otkočiti i proces euroatlantskih integracija koje su zaustavljene uslijed spora s Grčkom oko imena Makedonije. Građani Makedonije to svakako zaslužuju.

Kopirati
Drag cursor here to close