Hoće li BiH vratiti obavezno služenje vojske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH ne razmišlja o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka. O tom pitanju, kako pišu "Nezavisnih novina", uopće se ne raspravlja, jer takav poduhvat iziskuje ogromna novčana sredstva, kojih nema, te, što je još važnije, BiH ne prijeti nikakva opasnost izvana.

Uz to, neki od stručnjaka smatraju da bi nadležni u BiH više morali težiti ka potpunoj demilitarizaciji države.

Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine kada je reformom obrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH, ali ni taj koncept nikada nije proveden ponovo zbog nedostatka novca. 

Reforma obrane

"Kada je rađena reforma obrane u BiH, ona je rađena na tri principa: jedinstven sustav, profesionalizacija i ukidanje služenja vojnog roka. Na osnovu toga su i kreirani Zakon o obrani i Zakon o službi u oružanim snagama koji ne predviđaju služenje vojnog roka", pojašnjava za "Nezavisne novine" Aleksandar Goganović, zamjenik ministra obrane BiH za upravljanje resursima.

Oba zakona, točnije njihove obavezne izmjene, prvi su preduvjet da se uopće razmišlja o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka.

"Svakako da bi se na te zakone moralo očitovati i dati suglasnost i Predsjedništvo BiH. Na tu temu nije bilo riječi, ali bi za to trebala ogromna financijska sredstva, a u ovako složenoj financijskoj situaciji teško da bi se to moglo isfinancirati, jer bi tu stigli troškovi obuke i kompletne infrastrukture", navodi Goganović, te dodaje:

"Ja osobno ne podržavam tu ideju. Čisto sumnjam da bi i parlament BiH usvojio jednu takvu odluku. Nama nitko ne prijeti, mi se moramo okrenuti dobrim odnosima ka Istoku i Zapadu. EUFOR je nedavno dao ocjenu da je situacija u BiH sigurna, a tako nešto su kazali i u NATO-u", kazao je Goganović.

Podsjećanja radi, prema odluci Predsjedništva BiH, OS BiH mogu imati oko 10.000 vojnika. Ali, kako ističe Goganović, ni ta mjesta nisu popunjena.

"Čini mi se da je oko 80 posto popunjenost OS BiH. Mi sada imamo problem da popunimo i profesionalne redove", rekao je on. 

Nikakve koristi

Bivši zamjenik ministra obrane BiH Mirko Okolić još je rigoroznijeg stava i kaže da služenje vojnog roka u BiH nema nikakve koristi.

"Tijekom mog mandata u Ministarstvu obrane se uopće nije razgovaralo o vraćanju obaveznog roka. Za BiH bi najbolje bilo da se demilitarizira. Služenje vojnog roka u BiH ne pridonosi nikakvoj koristi, a Ministarstvo koje sada imamo vuče skoro trećinu proračuna BiH, a to je više od 300 milijuna KM", kaže Okolić za "Nezavisne novine".

Na taj iznos, navodi on, morali bi se osigurati dodatni troškovi koji su ogromni.

"Svatko tko služi vojni rok, a tko je u radnom odnosu, to bi se moralo refundirati iz proračuna. Tu se otvaraju troškovi opremanja vojnika, tu su kasarne, poligoni, vozila, ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažirano. Postavlja se sada i pitanje da li to uopće nešto znači za BiH i da li nam prijeti neka opasnost pa da imamo oružanu silu", naglasio je Okolić.

Međutim, postoje i primjeri onih koji su bili za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka u BiH. Godine 2019. Sead Jusić, tadašnji pomoćnik ministra, kazao je da za tom odlukom postoji potreba, ali i da je potrebno izmijeniti čak tridesetak postojećih zakona koji bi to regulirali.

Sa druge strane, ministar obrane BiH Zukan Helez rekao je da je u 2023. godini povećan proračun za Oružane snage BiH za 28 posto u odnosu na prethodni period i da će to sigurno povećati interes mladih za priključenje vojsci.

Stanje u susjedstvu

Tog interesa u susjednoj Hrvatskoj nema. Tamošnje Ministarstvo obrane poručilo je da se trenutno ne razmatra ponovo uvođenje obaveznog vojnog roka, koje je, podsjećanja radi, ukinuto 1. siječnja 2008. godine odlukom Hrvatskog sabora. Srbija godinama želi da vrati obavezno služenje vojnog roka i blizu je odluke da to i provede. U toj državi dobrovoljno se može u vojsku od 2011. godine.

Crna Gora je 2006. godine ukinula obaveznu vojsku, ali je 2019. godine uvela dobrovoljni odlazak. Slovenija je dobrovoljno služenje vojnog roka uvela 2003. godine, a tada je i ukinut obavezan rok. Sjeverna Makedonija ukinula je redovnu vojsku 2006. godine, a 2007. godine su i oni uveli dobrovoljno služenje vojnog roka.

Kada su u pitanju europske zemlje, tradicionalni vojni rok postoji u Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Austriji, Švicarskoj, Litvaniji, Estoniji, Bjelorusiji, Ukrajini, Grčkoj, Turskoj i Kipru. Njemačka je 2011. godine suspendirala obavezno služenje vojnog roka. I Letonija želi ponovo da ga uvede, pa će od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina morati završiti vojnu obuku od jedanaest mjeseci. Francuska raspravlja o nekoj vrsti "vojne obaveze light", prema kojoj bi služenje vojske postalo obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. Od toga bi dva tjedna mladi provodili u vojnim objektima.

Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske.