Federalizacija BiH u rezoluciji Europskog parlamenta?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula izjavio je kako ideju federalizacije Bosne i Hercegovine ne bi trebalo odbacivati jer bi ona mogla doprinijeti funkcionalnosti države no bošnjački predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić tu je zamisao odmah odbacio.

U odvojenim izjavama za regionalnu televiziju N1 Picula i Zvizdić u utorak su tako samo potvrdili kako u BiH ne postoji ni minimum suglasnosti oko modela eventualnog unutarnjeg preustroja te zemlje.

Principi federalizacije

Picula je ideju federalizacije spomenuo u kontekstu pripreme rezolucije Europskog parlamenta o stanju u BiH i za koju se očekuje da bi mogla biti usvojena u veljači.

Hrvatski eurozastupnici predložili su odrednicu u kojoj bi se u tom dokumentu navelo kako BiH "treba preurediti po principima federalizacije". Takav prijedlog načelno je na tragu onoga što zagovara HDZ BiH, piše Večernji list, iako za sada nije jasno kako bi se to točno provelo.

"Amandmani koji stoje u tekstu rezolucije i koji počivaju na očuvanju principa federalizacije ne mogu dovesti u pitanje funkcioniranje države. To može biti samo pokušaj stvaranja efikasnije države. Ne može se koristiti kao politička optužba 'federalizacija' kada pola države (Federacija BiH) u svom nazivu ima ime federacija", pojasnio je Picula.

Istaknuo je kako je na Europskom parlamentu pratiti što se zbiva u BiH, no u konačnici će o onome što će se u toj zemlji zbivati ipak odlučivati oni koji u njoj žive.

Komentirajući moguće spominjanje federalizacije BiH u novoj rezoluciji Europskog parlamenta Zvizdić je pak kazao kako neće dobiti potporu nikakav prijedlog koji vodi k dezintegraciji zemlje.

Zvizdić odbacio ideju

"Bilo kakva dezintegracija BiH u ovom trenutku je nemoguća. Mislim da se radi o propagiranju ideje pojedinaca i određenih politilkih stranaka. Mi govorimo o integraciji i boljem funkcioniranju BiH, a nikakva druga vrsta preuređenja BiH doista ne dolazi u obzir", kazao je Zvizdić zaključivši kako su takvi projekti na tragu onoga što se od BiH bezuspješno pokušalo napraviti 90-ih godina prošlog stoljeća.

Inače, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podnijeli su niz amandmana na nacrt izvješća o Srbiji, koji se u najvećem dijelu odnose na srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji, odnos prema hrvatskoj manjini i prema susjednim zemljama, stanje u medijima i na odnose s Rusijom.
Parlamentarni izvjestitelj za Srbiju, njemački demokršćanin David McAllister, predstavio je nacrt izvješća 9. siječnja, na koji su zastupnici podnijeli ukupno 325 amandmana, među kojima je i jedan dio amandmana hrvatskih zastupnika. O tim amandmanima Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta raspravljat će i glasovati 27. ožujka nakon čega se tekst kao prijedlog rezolucije o napretku Srbije upućuje na plenarnu sjednicu u ožujku, javlja Hina.

Dio amandmana podnijela je hrvatska delegacija u zastupničkom klubu EPP-a (Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko, Ivica Tolić i Marijana Petir), jedan dio amandmana podnijela je Marijana Petir sa skupinom demokršćanskih zastupnika iz drugih članica EU-a, a brojne amandmane uputili su još Tonino Picula i Jozo Radoš.

U amandmanu koji potpisuju hrvatski zastupnici iz skupine EPP-a te skupina demokršćana iz još nekoliko zemalja članica traži se od Srbije da povuče svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji te poziva Komisiju i zemlje članice da pojačaju napore kako bi se to pitanje riješilo u sklopu pristupnih pregovora sa Srbijom u poglavlju 23. U više amandmana traži se od Srbije da svoju vanjsku politiku uskladi s EU-om u odnosima s Rusijom, izražava se nezadovoljstvo sa stanjem zaštite prava nacionalnih manjina i izražava žaljenje zbog izostanka pune suradnje s Haškim sudom. Također se predlaže osuda slanja "nacionalističkog vlaka" u Mitrovicu i ratnohuškačka retorika.

Otovorena pitanja

Također, Fena prenosi da zastupnik Picula u jednom amandmanu poziva Srbiju da pojača napore na rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima, posebice u pogledu graničnih pitanja, povratka kulturnih dobara i otvaranja jugoslavenskih arhiva, traži od vlasti da nastave s istraživanjem sudbine nestalih osoba iz ratova 90-tih te poziva Srbiju da podrži stabilnost i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine i njezin put prema EU-u.

Jozo Radoš u svojim amandmanima izražava zabrinutost zbog protueuropske retorike iz redova vladajuće stranke u Srbiji te izražava zabrinutost vojnom suradnjom između Srbije i Rusije i zajedničkih vojnih vježbe na granici EU-a te zbog nabave strateškog naoružanja od Rusije.

Radoš predlaže da se u tekst ubaci i zabrinutost zbog stanja u medijima u Srbiji, gdje je proces privatizacije doveo do koncentracije vlasništva nad medijima te da su u najvećem dijelu završili u rukama predstavnika ili simpatizera političkih stranaka. Također osuđuje provladine tabloide koji objavljuju informacije očito dobivene od obavještajne agencije i i drugih zaštićenih izvora kako bi se pojačala kampanja protiv neovisnih istraživačkih novinara. Osudio je i odlazak predsjednika Tomislava Nikolića u Banju Luku na proslavu neustavno proglašenog dana Republike Srpske te rehabilitaciju Draže Mihajlovića.