''Novo normalno''

Dan koji je promijenio sve - Četiri godine od pojave korone u BiH

Pandemija koronavirusa promijenila je svijet u rapidnom roku, a svakodnevni život počeo se odvijati po pravilima ''novog normalnog''.
Vijesti / Flash | 05. 03. 2024. u 10:25 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pandemija COVID-19 proširila se na Bosnu i Hercegovinu 5. ožujka 2020. godine, prvi slučaj je zabilježen u Banja Luci.

Kasnije istoga dana potvrđen je i drugi slučaj. Ti su slučajevi bili otac i sin za koje se smatralo da su zarazili virusom tijekom posjete Italiji.

Federacija Bosne i Hercegovine 11. ožujka donijela je dvotjednu obustavu svih škola, srednjih škola i sveučilišta kako bi se spriječilo širenje virusa, što su kasnije produžili sve županije.

Bosanskohercegovačke tvrtke učinke su epidemije u Kini osjetile već ranije i to zbog blokade lanaca opskrbe koje su počele početkom 2020. godine. Uvoz iz Kine u siječnju bio je manji za 5,17% odnosno 2,4 milijuna KM u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Već tada neke manje tvrtke, izvoznici i svi ostali koji su ovisili o specifičnim uvoznim proizvodima iz Kine, djelomično ili potpuno zaustavljaju svoju proizvodnju.

Pandemija koronavirusa promijenila je svijet u rapidnom roku, a svakodnevni život počeo se odvijati po pravilima ''novog normalnog''. Od panike i straha koji su zavladali u ožujku 2020. godine došli smo do toga da koronu tek rijetko spomenemo.

Pored uobičajenih pravila i mjera, nošenje maske, rukavica, pranje i dezinfekcija ruku i socijalne distance, korona pravila otišla su u smjeru dizanja panike i izazivanja straha.

Iako su se s novim virusom svi snalazili kako su znali u nadi da će se spasiti životi, brojne mjere bile su, kada se iz ove perspektive gleda, besmislene. 

Maske i ograničeno kretanje

Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva donosio je Naredbe i prosljeđivao bi kriznim stožerima upanijskih ministarstava zdravstva na daljnje postupanje. 

Bilo je obvezno i nošenje zaštitne maske kako u zatvorenim javnim prostorima, tako i na otvorenim javnim prostorima:

''Naređuje se obvezno nošenje zaštitnih maski preko usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema u zatvorenom prostoru uz poštivanje distance od minimalno dva metra, kao i u otvorenom prostoru. Izuzetak od nošenja zaštitnih maski su djeca mlađa od šest godina, osobe koje imaju probleme sa disanjem zbog kroničnih bolesti ili koja ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe npr. osobe sa intelektualnim poteškoćama ili smetnjama u razvoju, osobe s oštećenjem sluha, sportaši na utakmicama, treninzima i sportskim aktivnostima, vozači na biciklu, električnom romobilu i motociklu'', stajalo je u Naredbi.

Zanimljivo je bilo da su ljudi, vjerojatno iz straha i kada sami sjede u automobilu koristili maske.

Ograničeno je i kretanje stanovništva na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine u vremenu od 23:00 sata uvečer do 5:00 sati ujutru narednog dana''.

Zabranjen je bio rad ugostiteljskih objekata i kasina na području županija u razdoblju od 23:00 sata uvečer do 5:00 sati ujutru narednog dana, a navedeno se odnosi i ''na ugostiteljski dio odnosno restorane u hotelima, motelima i sl.''.

Reorganizacija rada od kuće 

Nalagalo se poslovnim subjektima da reorganiziraju rad svojih uposlenika, na mjestima gdje nije moguće ispoštovati distancu od 2m među uposlenima, tako što će reorganizirati radno vrijeme, organizirati rad u smjenama, omogućiti rad od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih zadataka koji neće ugroziti djelatnosti i radne procese, a omogućit će poštivanje higijensko – epidemioloških mjera''...

Stanovništvu na području Federacije BiH preporučavalo se da izbjegavaju javna i privatna okupljanja i ograniče svoja kretanja, a osobama starije životne dobi, naročito onima sa kroničnim bolestima, da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza, te da redovito koriste zaštitnu opremu.

U slučaju prijeke potrebe za kretanjem, osobama starije životne dobi se preporučavalo da to bude u periodu od 11.00 – 13.00 sati.

Također, osobama starije životne dobi preporučeno je da maksimalno reduciraju odlaske u ordinacije kod obiteljskog liječnika i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb te da najprije kontaktiraju telefonom obiteljskog liječnika, ukoliko je osobi ove dobi potreban recept ili liječnički savjet.

Kada bi se pojavili simptomi bolesti, zahtijevalo se da se ostane kući, te se telefonski jave nadležnom liječniku kako bi dobili daljnje upute, no u barem u Mostaru, liječnika je bilo govtovo nemoguće dobiti. 

Naređivane su i hitne naredbe za dezinfekcije javnih prostora, a bilo bi dobro da se ova mjera i sada malo više provodi.

Bilo je tu naknadno brojnih mjera, od redova za kupovinu, maksimalnog broja ljudi koji su mogli ući u trgovinu pa su zaštitari dezinficirali ruke kupcima, raznih testiranja 

Kraj pandemije

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je kraj pandemije koronavirusa 5. svibnja 2023. godine.

WHO je proglasio kraj izvanrednog stanja zbog Covid-19, utvrdivši da bolest koja je uzrokovala pandemiju postaje rutinska bolest.

''Covid-19 će ostati prisutan, ali više ne uzrokuje valove hospitalizacija i bolesti kao nekad, jer su ljudi širom svijeta izgradili imunitet na ovaj virus'', priopćeno je iz WHO-a. Uskoro nakon što je EHO proglasila kraj pandemije to je učinila i BiH.

Pandemije su povijesno i trenutačno gledano izazivale mnogo straha i ljudskih gubitaka te se priče o njima prenose iz generacije u generaciju kao ozbiljno upozorenje.

Prvom zabilježenom pandemijom u povijesti smatra se peloponeska pošast koja je izbila tijekom Peloponeskog rata 430. godine prije Krista.

I dok se o prvoj poznatoj pandemiji ne zna mnogo, već iduća velika pošast na koljena je bacila veliko Rimsko Carstvo. Procjenjuje se da je zaraza ubila oko pet milijuna ljudi. I Istočno je Rimsko Carstvo, poznatije kao Bizant, nekoliko stoljeća poslije pogodila nova, još smrtonosnija pandemija tijekom koje je s lica Zemlje izbrisano više od polovine čovječanstva u tada poznatom svijetu.

Sredinom 1300-ih kuga, poznata kao ”crna smrt”, odnijela je živote oko 200 milijuna ljudi, što je u to vrijeme bilo više od polovine globalne populacije. O konkretnom uzroku ”crne smrti” još se uvijek raspravlja, a mnogi stručnjaci tvrde da je pandemiju iz 14. stoljeća prouzročila bubonska kuga, što znači da nije bilo prijenosa s čovjeka na čovjeka, dok drugi tvrde da je možda bila i pneumonična.

Zanimljivo je da kuga postoji i danas, međutim, znatno je manje smrtonosna zahvaljujući modernim antibioticima.

Španjolska gripa, koja se pojavila 1919. godine, odnijela je čak 45 milijuna života, što je tada predstavljalo oko 2,5 posto stanovništva.

Svaka nova pandemija vršila je novi i snažniji pritisak na civilizaciju i društvo da preispita svoje stavove vezane uz higijenu i javno zdravstvo, uz medicinu i znanost, ali i svjetonazor, odnosno stigmatizaciju te kulturološke, spolne, religijske i druge različitosti. Svaka pandemija potakne nove mjere i nova znanja te stavi imperativ na naš odnos prema svijetu i okolišu.

Kopirati
Drag cursor here to close