"Mislim da bi cijene bobičastog voća trebale biti i veće kada se uzme u obzir koliko su otišle druge cijene. Ja cijenu određujem po kupcima, da sam pristupačan i da nisam bezobrazan", rekao je za Bljesak.info Semin Ivković iz Ljubuškog, iskusni proizvođač i prodavač bobičastog voća koji se bavi uzgojem malina, kupina, jagoda i drugih plodova.
U Mostaru, kao i u ostatku regije, cijene svježeg voća ove sezone čine se poprilično velike, što kupcima predstavlja dodatni trošak pri svakodnevnoj kupovini.
Trenutačno se u mostarskim trgovinama kilogram borovnica prodaje po cijeni od 13,75 KM, što ih svrstava među luksuzniju vrstu voća. Voće koje raste i u hercegovačkom kršu - grožđe, bilježi nevjerojatno visoke cijene. Primjerice bijelo grožđe može se pronaći po cijeni od 9,95 KM za kilogram, dok je crno grožđe nešto skuplje i košta 11,95 KM po kilogramu.
S druge strane, svježi ananas, koji raste u tropskim područjima, dostupan je po znatno povoljnijoj cijeni od 4,95 KM za kilogram.
Semin Ivković govoreći o cijenamq bobičastog voća u njegovoj plantaži kaže da je došlo do 'manjeg' poskupljenja u odnosu na prošlu godinu.
Kada kupujete u manjim količinama borovnica je s prošlogodišnjih 3 KM ove godine poskupjela na 4 KM. Gajba malina trenutačno je dostupna po cijeni od 12 KM, dok je plantaža borovnica također cijenjena oko 12 KM. Šumska borovnica je skuplja i košta 25 KM.
Cijene prvih jagoda na policama marketa ove godine su kao i prijašnjih godina astronomski visoke.
Iako je većina jagoda koje se trenutačno nalaze na policama uvezena, za Bljesak.info iz OPG Džakula su ranije objasnili razloge vrtoglavih cijena ovog sezonskog voća.
"Za cijene jagoda možete zahvaliti županijskom i federalnom Ministarstvu privrede, oni su uništili proizvodnju jagoda u BiH. Jagoda se gotovo nikako nije sadila ove godine, jer proizvodnja jagode nije isplativa, a fali i radne snage", rekli su nam iz OPG Džakula.
U odnosu na cijene grožđa i borovnica voćke poput jabuke, kruške i naranče mogu se naći po manjim cijenama. Kilogram jabuka trenutačno stoji oko 2,85 KM, što ih čini pristupačnim izborom za svakodnevnu konzumaciju.
Kruške su nešto skuplje i prodaju se po cijeni od 4,95 KM za kilogram. Cijena naranči iznosi oko 2,95 KM po kilogramu, dok je grejpfrut nešto skuplji i košta oko 4,50 KM za kilogram.
Lubenica, omiljeno ljetno voće, na početko sezone šokirala je cijenama, no sada cijene polako počinju padati, pa u mostarskim trgovinama cijena lubenice prosječno iznosi oko 1,95 KM po kilogramu.
O astronomskim cijenama voća se piše već neko vrijeme, a najveći uzrok su smanjena domaća proizvodnja i prekomjerni uvoz.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, istaknuo je prošlog mjeseca za Nezavisne novine da godinama unazad poljoprivrednici traže zaštitu domaće proizvodnje, ali bolju i veću podršku.
''Mi imamo uvjete da možemo da proizvedemo skoro sve voće, sem banana i ananasa, koji kod nas nikad nisu uspijevali. Nije normalno da kilogram trešanja košta 25 maraka, da jagoda bude 20, da kilogram borovnice košta preko 50 maraka'', kazao je Bićo.
Dodao je da se zbog nebrige države i vlasti došlo u situaciju da su te proizvodnje skoro zanemarljive, a Bićo kaže da se uz sve to nadovezuju i klimatske promjene, kasni mrazevi, slabiji urodi, pa poljoprivrednici dolaze u situaciju da im uvozni lobi, protiv kojeg su se borili, diktira sve. Da su poljoprivrednici godinama upozoravali na problem prekomjernog uvoza i da će on dovesti do smanjene proizvodnje, kaže i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
''Došlo je do pada domaće proizvodnje, pa zbog toga i ne čudi zašto su cijene određene vrsta voća previsoke'', kazao je Marinković ranije za Nezavisne i dodao da sve cijene ovise od ponude i potražnje, smatra da sigurno su i trgovci ti koji ubiru veliki profit, jer, kako ističe, sigurno cijene voća iz zemalja iz koje se uvozi nisu tako visoke.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača 'Don' iz Prijedora, izjavila je za 'Nezavisne novine' da je voće postalo luksuz za prosječnog potrošača. Upozorila je na smanjenu domaću proizvodnju i snažan utjecaj uvoznog lobija, zbog čega se na tržištu pojavljuju enormne količine uvoznog voća, dok domaći poljoprivrednici svoje proizvode bacaju.
Zaključila je kako je voće postalo dostupno gotovo isključivo bogatima te naglasila da se ljudi u današnje vrijeme lako odriču stvari koje nisu osnovne za preživljavanje.
