Bolje da ih nema

Bh. veleposlanstva na internetu: Bespuća diplomatske neozbiljnosti

Vijesti / Flash | 11. 06. 2017. u 07:03 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Internetsko službeno (samo)predstavljanje ima jednak značaj kao i stvarno. Nerijetko je upravo ono, zbog brzine pristupa i protoka informacija, prvi korak k upoznavanju s onim što nas zanima. Koga zanima Bosna i Hercegovina ili njeni odnosi s nekom državom, tu važnu ulogu igraju stranice veleposlanstava.

Od 43 veleposlanstva, njih 21 uopće nema stranicu. U priču nije uključena Albanija, jer BiH za Albaniju ima nerezidentnog veleposlanika pa se ne može govoriti o veleposlanstvu niti infrastrukturi koja joj je potrebna, piše analiziraj.ba.

Posebno je zanimljivo da bh. veleposlanstva u islamskim i arapskim zemljama u većini slučajeva nemaju stranice. Zanimljivo je jer se stalno potencira važnost suradnje s tim zemljama, njihove investicije te njihov prijateljski odnos prema BiH od rata naovamo. Takve su: Egipat, Indonezija, Iran, Jordan, Kuvajt, Libija, Malezija, Saudijska Arabija i Turska.

Bolje bi bilo da je nemaju

Veleposlanstvo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ima stranicu, ali bi bilo bolje da je nema. Stranica je zamišljena kao bilingvalna, na bosanskom i engleskom, dakle bez arapskog. Kažem zamišljena jer u njenom “engleskom” dijelu nema niti jedne tekstualne informacije. Što se fotografija tiče, na lijevoj strani stoji nekoliko njih poredanih vertikalno, u maloj rezoluciji, i prikazuju znamenitosti BiH i Emirata. U dijelu za bosanski jezik, pod linkom “Slovo o zemlji”, moguće je naći nekoliko citata o BiH izvađenih iz djela poznatih književnika i fotografije bosanskohercegovačkih prirodnih ljepota. Moguće je naći i opće podatke o jednoj i drugoj zemlji.

I to je sve. Posljednja izmjena na njoj napravljena je 30. svibnja 2007.

Kad su u pitanju spomenute zemlje, BiH ima veleposlanstva još u Kataru i Pakistanu. Stranica veleposlanstva u Kataru je bilingvalna, na bosanskom i engleskom. Bez jezika zemlje domaćina. Ažuriranje je češće kad je u pitanju stranica na engleskom. Posljednja vijest u tom dijelu stranice tiče se aktualne krize u Kataru, dok u dijelu stranice na bosanskom jeziku ničega o tome nema.

Bar ne na dan pisanja ovog teksta (sedmi lipanj 2017.). No, na stranici se barem mogu naći sve informacije koje se tiču konzularnih usluga veleposlanstva, kakve su prijave boravka za strance u BiH, sprovodnice, vize i sl. Na stranici se ne nude informacije o mogućnostima investiranja u BiH, ali i drugim stvarima od kojih bi BiH mogla profitirati. No, dani su linkovi na kojima bi se zainteresirani s nečim od toga mogli upoznati.

Stranica veleposlanstva u Pakistanu je samo na engleskom. Osim konzularnih informacija, moguće je saznati ime veleposlanika, vidjeti njegovu fotografiju, ali i pročitati jednu vijest. Radi se o tome da su Merhamet, Klinički centar Univerziteta u Tuzli i Kanton Sarajevo u Pakistanu obnovili jednu zdravstvenu i jednu obrazovnu ustanovu. Kad, zašto, za koje novce, ne zna se.

Francuska bruka

Kad su u pitanju zemlje EU, u čijem društvu BiH želi biti, stranice na internetu nemaju bh. veleposlanstva u: Belgiji, Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji i Španjolskoj. Stranica veleposlanstva BiH u Francuskoj formalno postoji. Na stranici Ministarstva vanjskih poslova dan je link na nju i u njemu je jasno naznačeno da se radi o veleposlanstvu BiH u Francuskoj.

No, kad kliknete, otvara se stranica na francuskom na kojoj piše da se radi o grupi “financijskih entuzijasta” čiji je skraćeni naziv AMB BH, što je također skraćenica za bh. veleposlanstvo. Oni na toj stranici, kako kažu, skupljaju sve informacije koje se tiču financijskih savjeta koje nađu na internetu.

Posebno je neuredna stranica bh. veleposlanstva u Austriji. Ona nudi opcije pregleda na bosanskom i njemačkom. Međutim, kod verzije na bosanskom, samo su linkovi ustvari na tom jeziku. Oni vode na sadržaje koji su dani na njemačkom ili na engleskom, kojeg u opcijama pregleda stranice uopće nema. Jedan od sadržaja na engleskom je i prodaja diplomatskog automobila po minimalnoj cijeni od 2.070 eura. To je ujedno i jedini sadržaj pod linkom “događaji”.

Krajnje štura, s nedostatkom osnovnih informacija, kakva je ime veleposlanika, i bez ijedne fotografije, jeste stranica bh. veleposlanstva u Norveškoj.

Iako informativna, ne služi na čast stranica bh. veleposlanstva u Njemačkoj jer je pregled moguć samo na B, H, S jeziku.

U Danskoj, stranica bh. veleposlanstva otvara se slikom veleposlanika Harisa Bašića i njegovom šturom biografijom. U toj biografiji stoji, između ostalog, da je: “visoko obrazovanje stekao na različitim univerzitetima u Europi i Bosni i Hercegovini.“ Što je i gramatički nekorektno, ali je zanimljivije to što nam ne kaže koje je to obrazovanje? Na našem jeziku stranica je funkcionalna, ispunjava namjenu informiranja naših državljana o uslugama veleposlanstva, dok na engleskom nudi samo instrukcije za vizu. Danskog jezika nema u opticaju.

Takva je stranica bh. veleposlanstva u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, u smislu da nudi sve što se bilo koga može ticati o radu veleposlanstva te o dvjema zemljama i njihovim bilateralnim odnosima. Ono što joj kvari izgled jest naslovna stranica, gdje na timelineu stoji fotografija ambasade, a ispod nje se, u fotogaleriji, smjenjuju fotografije istog tog veleposlanstva.

Pozitivan primjer

Kao pozitivan primjer može se istaći stranica velepolsanstva BiH u Češkoj. U opticaju su tri jezika: naš, češki i engleski. Osim općih informacija o zemlji, konzularnim uslugama i sl., tu su i vijesti koje se redovno ažuriraju, bilateralni odnosi, zatim informacije o bh. dijaspori u Češkoj, motiviranje poduzetnika za investiranje u BiH, promocije, kakva je, recimo, promocija bh. turističkog vodiča na češkom itd.

U tom rangu su i stranice bh. veleposlanstava u drugim zemljama Europske unije kakve su: Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Švedska. Od ostalih zemalja Europe, BiH ima veleposlanstva još u Švicarskoj i Vatikanu, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Ta veleposlanstva, s izuzetkom one u Makedoniji, nemaju svoje stranice. Što se tiče stranice bh. veleposlanstva u Makedoniji, ona više služi promociji veleposlanice Lepe Babić nego zemlje ili barem aktivnosti veleposlanstva. Tako, naprimjer, u jednoj od prvih vijesti stoji da je veleposlanica sudjelovala na promociji dvojezičnog izdanja izabranih djela Petra Kočića. O samom Kočiću, interesu Makedonaca za njegovo djelo, kvaliteti prijevoda, ništa. Za razliku od Kočićevog djela, stranica je samo na B, H, S jeziku.

Iako informativna i sadržajna, stranica bh. veleposlanstva u Indiji zaslužuje, kad je jezik u pitanju, najveću kritiku. Nju je moguće pregledavati samo na engleskom. S obzirom na kolonijalnu prošlost Indije te trauma koje su zbog toga još osjetne, kao i postkolonijalne misli koja se u toj zemlji razvila, ova stranica zaslužuje, možda više nego ijedna druga, da bude na jeziku domaćina, tj. barem na jednom od jezika Indije.

Virtualno predstavljanje BiH u SAD-u, kad je riječ o stranici veleposlanstva, na niskim je granama. Tek nužne informacije, čija je točnost pod upitnikom. Naprimjer, ako odete na link za rubriku koja predstavlja odnose BiH i SAD-a, taj link vas odvede na stranicu Wikipedije gdje se o tom površno govori. Kad se radi o odnosima BiH i EU, i tu link vodi na drugu stranicu, to je Europa.ba, ali je sve detaljnije i informacije su kredibilnije nego na Wikipediji. Arhiva stranice seže do 2014., posljednje tri godine ne postoje. No, barem je dat link na FB stranicu veleposlanstva, čiji je veleposlanik ažurniji nego administrator stranice s vlastitom web domenom.

Za razliku od SAD-a, veleposlanstvo BiH u Rusiji je besprijekorna. Kad bi se sudilo po stranicama, moglo bi se reći da je BiH više stalo do dobrih odnosa s Rusijom nego s Amerikom.

Što se tiče drugih velikih vojnih i/ili ekonomskih sila, BiH ima veleposlanstvo u Australiji, Izraelu, Japanu, Kanadi i Kini. Veleposlanstva u Izraelu nema svoju stranicu. Ostale imaju, ali ne postoji valjan razlog ni za pohvalu ni za pokudu. Radi se o stranicama, kao što je i većina ovdje spomenutih, koje djeluju kao da su u eksperimentalnoj fazi. Prototipi koji pokazuju što jedna stranica veleposlanstva treba imati. Onda tek slijedi njihovo sređivanje i postavljanje na web. Do ovog drugog je došlo, ali je prva faza preskočena.

Linkovi na sve ove stranice mogu se naći na stranici Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Kopirati
Drag cursor here to close