Gradske vlasti Banja Luke su u nekoliko posljednjih dana izdale nalog o rušenju igrališta i drvoreda u centru tog grada, kako bi se napravio parking od 40 mjesta. Banjalučani su ovaj lokalitet nazivali „Građevina“ i uživao je kultni status kao okupljalište mladih. To nije ništa značilo vlastima najvećeg grada sjeverozapadne Bosne, jer se parking postavio kao veći prioritet u odnosu na ostale sadržaje. Tako će centar Banja Luke umjesto igrališta i zelenila imati novi parking prostor.
Poznati hrvatski poduzetnik i pomorac, Tomislav Horvatinčić, je Cvjetni trg u središtu Zagreba zamislio kao lokaciju svog trgovačkog centra s podzemnom garažom. Realizaciji ove ideje su smetala drveća koja su se nalazila u Varšavskoj ulici, tako da su ista posječena uz blagoslov zagrebačkih gradskih vlasti u srpnju 2010. godine. Masovni prosvjedi protiv uništavanja javnog dobra su rezultirali samo uhićenjem prosvjednika. Osim sječe drveća, izgradnja ovog trgovačkog centra je kontroverzna i po zatvaranju balkona stanara susjednih zgrada. Unatoč njihovim žalbama brojnim institucijama, svaka od njih se proglasila nenadležnom, tako da stanari nemaju mogućnosti riješiti svoj problem.
Iako medijski eksponiran, slučaj „Varšavska“ se ne može mjeriti s prošlogodišnjim ekocidom u središtu Beograda. Na Bulevaru Kralja Aleksandra je posječeno 329 platana starih 90 godina. Gradske vlasti Beograda su ovaj ekocid pravdale starošću stabala i opasnosti po prolaznike, kao i problemima koje ova stabla nanose prometnoj infrastrukturi Bulevara. Iako su se Beograđani organizirali i protivili ovom činu, to nije spriječilo glavnog zagovornika rušenja stabala, gradonačelnika Dragana Đilasa, u provođenju svog nauma. Uzalud su bili pozivi stručnjaka na liječenje pojedinih oboljelih stabala koja su zaista ugrožavala sigurnost vozila i prolaznika. Motorna pila je uradila svoje, pa su tako posječena i zdrava i bolesna stabla, a gradonačelnik Đilas je sebi priskrbio nadimak „Drvosek“.
Mostar se tako svrstao među gradove u kojima je parking iznad svega. Iako je službena politika BiH, Hrvatske i Srbije usmjerena prema Europskoj Uniji, uzalud su smjernice o zaštiti okoliša i urbanom planiranju koje se mogu naći na naslovnoj strani službene stranice EU.
