Prije 34 godine, na današnji dan plakala je gotovo cijela SFRJ kada je na državnoj televiziji izgovorena čuvena rečenica "Umro je Drug Tito".
Četiri dana kasnije sahranjen je u Kući cvijeća, a sahrana je bila jedna od najvećih koju pamti moderno doba. Danas se navršavaju 33 godine od kako je umro doživotni predsjednik SFR Jugoslavije i lider jugoslovenskih komunista Josip Broz Tito, koji je obilježio jedno povijesno razdoblje na Balkanu.
Tito je umro 4. svibnja 1980. godine u Kliničko-bolničkom centru u Ljubljani, a njegovoj sahrani je nazočio 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština, kao i državnici oba tadašnja vojna bloka.
Pokopu je prisustvovalo oko 700 tisuća ljudi, među kojima 209 državnih i stranačkih izaslanstava iz 128 zemalja, što je bio najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. stoljeću.
'Bilo je i onda kontejnera, ali se po njima nije prekapalo. Tito se zalagao za jednakost svih, svi su imali besplatno školovanje i liječenje', rekao je predsjednik SABA-e Hrvatske Ratko Maričić.
U Beograd je u nedjelju stiglo nekoliko desetaka autobusa iz svih krajeva bivše Jugoslavije, od Slovenije i Hrvatske do BiH i Makedonije, s poštovateljima koji su željeli odati počast doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipu Brozu Titu, koji je umro na današnji dan 1980. godine u bolnici u Ljubljani.
Unatoč jakoj kiši, u mimohodu do Kuće cvijeća, u parku kompleksa nekadašnje rezidencije predsjednika SRFJ, od 10 sati je bilo nekoliko tisuća ljudi s cvijećem, vijencima, transparetima, nekadašnjim državnim i partijskim zastavama, te s porukama poštivanja Titu.
Tito je bio jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih i predvodio oslobodilački pokret u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu 1941-1945. godine. Od tada pa do smrti bio je na čelu i države i Komunističke stranke, a deset godina od njegove smrti počeo je raspad Jugoslavije na šest država, kroz krvave ratne sukobe. Tito je bio kritiziran kao apsolutist, ali i hvaljen da je za vrijeme njegove vladavine vladao mir i blagostanje i da je uspješno balansirao između dva velika vojna bloka - zapadnog i Rusije.
Tito je rođen 7. svibnja 1892. godine, u zagorskom selu Kumrovec kao sedmo od 15 djece u obitelji siromašnog seljaka Franje Broza, ali će se kasnije kao dan njegovog rođenja slaviti 25. svibanj - Dan mladosti, kada se nosila štafeta.
Tito je bio bravar, a sudjelovao je u štrajkovima i u nacionalnim manifestacijama protiv ugarskog hegemonizma, bio je zatvaran, a za vrijeme Prvog svjetskog rata poslatn je na srpski front u uniformi Austrougarske, a sudjelovao je i u boljševičkim demonstracijama.
Tito se 1935. godine iz Moskve, gdje je radio u Kominterni pod pseudonimom Valter, vratio u Jugoslaviju, gdje je stao na čelo Komunističke stranke i na čelo partizanskog pokreta protiv nacističke Njemačke sve do oslobođenja Jugoslavije. Imao je buran revolucionarni put, a poznat je po "ne" Rusiji za vrijeme takozvane "Rezolucije Informbiroa" iz 1948. godine.
Tito je ostao kontroverzna osoba zbog sumnji u njegov pravi identitet i pripadništvo masonima. Bivši osobni liječnik Josipa Broza Tita tvdi da je on zapravo bio mason, sin poljske grofice i židovskog veterinara.
