Koliko BiH ima stanovnika? Koliko su oni siromašni? Jesu li obrazovani ili neobrazovani, koja se mjesta naseljavaju, a koja gube stanovništvo? Kako sada stvari stoje, ove odgovore nećemo saznati sve do travnja 2013., a trebali smo ih znati još prije dvije godine.
BiH je tako jedina europska zemlja koja 2011. nije obavila popis stanovništva. Nema sumnje kako će rezultati popisa biti željno iščekivani i među političarima i među stanovnicima BiH ne bi li se „rubrika nacionalnost“ iskoristila za dnevnopolitička prepucavanja i nadmudrivanja.
U nekoj drugoj zemlji, rezultati popisa služe za definiranje buduće ekonomske politike, planiranje investicija, populacijske mjere... U ovoj državi, ti rezultati neće imati velik odjek u javnosti, jer je prosječnom biraču najvažnije vidjeti koliko ima „nas“, a koliko „njih“.
Pravi rezultati će međutim pokazati koliko smo zaista siromašni, i kao država, i kao njeni građani i narodi.
Bilo kakvi razvojni projekti, investicije, pa konačno i početak pristupnih pregovora s Europskom unijom se ne mogu u punoj mjeri ostvariti bez jasnih statističkih podataka. Teritorijalna distribucija stanovništva, demografska struktura i socioekonomska obilježja BiH i svih njenih krajeva su podaci koji potrebni domaćoj administraciji. More državnih, entitetskih i županijskih ministarstava, agencija i zavoda ne mogu opravdati svoju svrhu postojanja niti mogu raditi u punom kapacitetu bez pravih podataka o tome s čime sve država raspolaže.
Standardi
Popis stanovništva je različit od zemlje do zemlje. Neke države nemaju rubriku za vjeroispovijest jer se smatra kako se s tim ugrožava pravo na slobodu vjere. Zavisno od političke situacije, neke države prilagođavaju upite i o nacionalnosti, boji kože, broju djece...
BiH bi trebala provesti popis koji je usklađen s normama Europske unije. Pitanja koja će nam popisivači postaviti će nam dati odgovor koliko smo zapravo daleko od zemalja članica EU-a. Istovremeno, EU će djelomično financirati popis kroz opremanje, obučavanje i monitoring procesa.
Probni popis urađen u jesen 2012. na nekoliko lokacija u BiH je pokazao sve nedostatke u pripremi. Zbog toga je krajem 2012. ravnatelj EUROSTAT-a (Agencija za statistiku Europske unije) i predsjedavajući Upravljačke grupe Međunarodne posmatračke operacije Pieter Evaraers uputio pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi u kojem stoji kako je potrebno umjesto travnja 2013. popis odgoditi za listopad 2013.
Osim preporuke za odgodom, MPO je pozvala bh. institucije na svim razinama da poboljšaju raspodjelu zadataka i odgovornosti, kao i koordinaciju Agencije za statistiku BiH, entitetskih statističkih zavoda i nadležnog odjeljenja u Distriktu Brčko. Predlaže se i što hitnija izmjena državnog Zakona o popisu stanovništva i domaćinstava kako bi se omogućila promjena datuma iz travnja u listopad 2013. To je i jedina promjena Zakona koju je MPO predložio.
Tko će sudjelovati u popisu?
U popisu će sudjelovati svi stanovnici BiH, kao i bh. dijaspora. Prema riječima direktora Agencije za statistiku BiH Zdenka Milinovića, u popisu će moći sudjelovati i dijaspora za koju će biti propisan poseban set pitanja. Za svrhe popisa, dijasporom se smatra svaki državljanin BiH koji u inozemstvu živi duže od godinu dana.
Pored pitanja o nacionalnosti koje je podiglo najviše prašine u javnosti, u upitniku će se pronaći pitanja o prosječnim primanjima, stambenim jedinicama i obrazovanju. Svim popisanim stanovnicima je zajamčena diskrecija, jer će se njihovi podaci koristiti isključivo u statističke svrhe.
Financiranje popisa
Iako je popis stanovništva interna stvar svake države, zbog specifičnih političkog i ekonomskog karaktera BiH, popis će djelomično financijski pokriti i Europska unija. Dijelom će se iskoristiti neiskorištena sredstva iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za 2009. godinu, a dijelom i IPA sredstva iz 2008. Pretpostavlja se kako će EU sudjelovati s oko 12 milijuna eura. Iz sredstava Europske unije će biti financirani troškovi terenskog rada popisivača, instruktora i kontrolora, informatička oprema za popis i međunarodna posmatračka misija.
Državne institucije BiH su dosad izdvojile oko 800 000 KM, Republika Srpska oko 13 milijuna KM, a Federacija BiH oko 17 milijuna KM. Agencija za statistiku BiH će prema predloženom budžetu financirati troškove prostora za obradu prikupljenih podataka, dok će entiteti financirati troškove rada na terenu.
Ovi podaci govore da je Europska unija izdvojila približan iznos sredstava kao i sve bh. državne i entitetske institucije zajedno.
Kao što je već spomenuto u ovom tekstu, popis stanovništva čini osobnu kartu jedne zemlje. Dobiveni rezultati će omogućiti uvid u pravo stanje zemlje i njenih stanovnika, a valjda će i održavanje popisa simbolički označiti ulazak u neko bolje razdoblje zemlje.
