Bosna i Hercegovina trenutačno raspolaže samo jednim od tri radara potrebna za učinkovito pokrivanje teritorija, zbog čega dio radarske slike iznajmljuje od Hrvatske.
Bosna i Hercegovina domaćin je međunarodne konferencije ''Pripreme sustava za upravljanje zračnim prometom za budućnost'', posvećene izazovima koji mijenjaju europsko nebo, od modernizacije kontrole letenja i kibernetičke sigurnosti do primjene novih tehnologija i obuke stručnih kadrova.
Riječ je o jednom od značajnijih stručnih skupova iz područja zračne plovidbe u Europi, kojim se dodatno potvrđuje položaj Bosne i Hercegovine na europskoj zrakoplovnoj karti.
Kada putnici kupuju zrakoplovnu kartu, ne plaćaju samo sjedalo nego i sigurnost. Iza svakog obavljenog leta, uz zrakoplovnu posadu, stoje i kontrolori letenja, čiji je zadatak pratiti svaki metar prijeđenog leta.
Iako tehnologija mijenja način funkcioniranja europskog neba, sudionici konferencije poručili su kako ljudski faktor ostaje nezamjenjiv, osobito kada je riječ o stručnjacima koji osiguravaju pouzdan rad kritične infrastrukture zračne plovidbe.
''Tehnologija sama po sebi ne jamči sigurnost. Iza svakog sigurnog leta stoje stručnjaci koji osiguravaju da kritični sustavi ostanu dostupni, sigurni i pouzdani. Budućnost europskog neba ovisit će podjednako o tehnološkom razvoju i ulaganju u ljude'', izjavio je Costas Christoforou, direktor IFATSEA-e za Europu.
Budućnost bosanskohercegovačkog neba ovisi i o političkom konsenzusu i volji. Uz nedostatak kadrova iz ovog područja, zakonska regulativa ne prati europske standarde. Zakon o zrakoplovstvu BiH, kojim je predviđeno osnivanje nove, samostalne Agencije za civilno zrakoplovstvo, još je u formi nacrta.
''Apeliram na donositelje odluka u Bosni i Hercegovini da se ovi ljudi prepoznaju i da dobiju mjesto koje zaslužuju. Da u regulativi budu prepoznati kao netko tko neposredno utječe na zračni promet'', poručio je Nikola Cojić, član Izvršnog odbora IFATSEA-e.
Potkapacitiranost nije jedini problem s kojim se suočava Bosna i Hercegovina. Država još nema potpunu kontrolu nad svojim zračnim prostorom, a za dio neba koji bi trebala nadzirati nema potrebnu tehnologiju.
Od tri radara, koliko je potrebno za učinkovito pokrivanje teritorija, Bosna i Hercegovina trenutačno raspolaže samo jednim.
''Drugi radari nisu montirani, nego iznajmljujemo radarske slike od Hrvatske i na taj način pokrivamo teritorij koji kontroliramo. Kontrola letenja, odnosno BHANSA, kontrolira tri četvrtine teritorija, dok jednu četvrtinu kontrolira Hrvatska'', pojasnio je Omer Kulić, stručnjak za zrakoplovstvo.
Budućnost upravljanja zračnim prometom ovisi o sposobnosti sustava da istodobno odgovore na rast prometa, ubrzanu digitalnu transformaciju i nove sigurnosne prijetnje, a stručnjaci zaključuju kako Bosna i Hercegovina sama ne može odgovoriti takvom izazovu.