Zabrinjavajući porast negiranja genocida u Srebrenici

Memorijalni centar Srebrenica danas je predstavio godišnje Izvješće o negiranju genocida i dehumanizaciji Bošnjaka, koje dokumentira slučajeve negiranja genocida, veličanja osuđenih ratnih zločinaca i dehumanizirajućeg govora u javnom prostoru Bosne i Hercegovine i regije. Izvješće bilježi porast broja slučajeva negiranja genocida u odnosu na prošlu godinu.

Ravnatelj Memorijalnog centra Emir Suljagić rekao je da je cilj izvješća uspostavljanje kontinuiranog arhiva javnog govora o Srebrenici koji će biti dostupan istraživačima, novinarima i javnosti, ističući da Memorijalni centar već šestu godinu sustavno prati i dokumentira pojave negiranja genocida.

''Ovo radimo zato da uspostavimo arhiv govora o Srebrenici u našem javnom životu. Kakvi god vjetrovi trenutno puhali, oni će proći, ali će ostati zapisano tko je i što govorio o Srebrenici 30 godina nakon genocida'' naglasio je, između ostalog, Suljagić.

Evedinteriano 149 slučajeva negiranja genocida

Koordinator monitoringa Edin Ikanović predstavio je ključne nalaze izvješća, navodeći da je tijekom 2026. godine evidentirano 149 slučajeva negiranja genocida, u odnosu na 99 slučajeva godinu ranije.

Prema izvješću, najzastupljeniji oblici negiranja i dalje su izravno poricanje i relativizacija genocida, dok je zabilježen i porast sadržaja kojima se iskazuje potpora osobama osuđenim za ratne zločine.

''Nalaz izvješća pokazuje da je u odnosu na prethodnu godinu, kada smo imali 99 slučajeva negiranja, taj broj znatno porastao te je u ovom izvješću zabilježeno 149 slučajeva u kojima se negira genocid'' rekao je Ikanović.

Najčešći oblici negiranja genocida, dodao je, i dalje su aktivno poricanje i relativizacija, a ono što bilježimo u ovogodišnjem izvješću jest porast potpore počiniteljima.

Analiza identificira i osobe te medije koji se, prema metodologiji Memorijalnog centra, najčešće pojavljuju u slučajevima negiranja genocida. Među njima se navode pojedini političari iz Bosne i Hercegovine i Srbije, javne osobe te mediji, uključujući novinsku agenciju Srna i RTRS, za koje autori izvješća navode da predstavljaju važne platforme za prenošenje ili promicanje takvih sadržaja.

Analiza lobiranja i uloge medijskih platformi

Jedan od autora izvješća Jasmin Mujanović rekao je da se ovogodišnja analiza posebno bavi međunarodnim lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovim riječima, izvješće ukazuje na povezanost dijela tih aktivnosti s narativima kojima se negira genocid i Bošnjaci prikazuju kroz sigurnosne i ideološke prijetnje.

Naveo je da su u izvješću analizirani javno dostupni lobistički ugovori, medijski sadržaji i istupi pojedinih političkih i javnih aktera u SAD-u, ocijenivši da oni predstavljaju dio šire kampanje kojom se nastoje promicati politički ciljevi vlasti Republike Srpske.

''U izvješću smo analizirali javno dostupne lobističke aktivnosti i način na koji se one prepliću s narativima o negiranju genocida i prikazivanju Bošnjaka u negativnom kontekstu'' rekao je Mujanović.

Urednik izvješća Tarik Močević naveo je da, unatoč izmjenama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima je kriminalizirano negiranje genocida, podaci ne pokazuju trend smanjenja broja takvih slučajeva.

Ovogodišnje izvješće, kako je naveo, posebnu pozornost posvećuje dehumanizaciji Bošnjaka, koju autori analiziraju kao prateći fenomen negiranja genocida, kroz javne istupe političara, medijske sadržaje i druge oblike javne komunikacije.

Napomenuo je da je 2021. bilo 240 slučajeva, 2022. godine 681, 2023. godine 90, 2024. godine 305, a 2025. godine 99 slučajeva negiranja genocida.

Govoreći o medijskom dijelu analize, naveo je da je posebna pozornost posvećena izvještavanju o obilježavanju obljetnice genocida u Srebrenici, pri čemu je, prema nalazima izvješća, dio medija u Republici Srpskoj toj temi posvetio vrlo malo ili nimalo prostora, dok su pojedini mediji objavljivali sadržaje koji su, prema ocjeni autora, bili u suprotnosti sa sudski utvrđenim činjenicama.

Autori izvješća ocijenili su i da dosadašnji rezultati procesuiranja kaznenih djela negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca nisu razmjerni broju evidentiranih slučajeva, navodeći da je tijekom proteklog razdoblja doneseno nekoliko presuda, ali i da su pojedine optužnice odbijene.

Kako je pojašnjeno, izvješće se temelji na monitoringu javnog prostora u Bosni i Hercegovini i regiji, dok društvene mreže nisu sustavno obuhvaćene zbog opsega sadržaja i potrebe za posebnom metodologijom analize.