Na prvom međunarodnom savjetovanju o temi „Europska unija - uvjeti i uvjetovanja“, koji je danas organizirao banjalučki Nezavisni univerzitet izneseni su suprotstavljeni stavovi predstavnika državnih nadležnih institucija i akademske zajednice o bh.europskim integracijama, euroskepticizmu, izazovima i prednostima koje donosi europska zajednica država.
Da je Bosna i Hercegovina na pragu podnošenja aplikacije za članstvo u EU, ali mora ispuniti dva preduvjeta, podsjetila je Nevenka Savić, direktorica Direkcije za europske integracije BiH.
Potrebno je prethodno uspostaviti tijela za državnu pomoć, čemu mora prethoditi usvajanje zakona o državnoj pomoći i izmijeniti državni ustav u skladu s presudom u „slučaju Sejdić-Finci“, a Savić ističe da se ne smije zaboraviti ni treći uvjet, koji nije direktno vezan za privremeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a odnosi se na zakon o popisu stanovništva.
I predsjedavjući Vijeća ministara Nikola Špirić smatra da se BiH nalazi na dobrom putu i da će se pokazati da ujedinjena Europa nije utopija 21. stoljeća.
“Ali, nakon prijema Hrvatske, nazire se i jedan tračak sumnje u kome se pominje da zemlje zapadnog Balkana treba da imaju privilegovano partnerstvo, što bi moglo da potraje mnogo duže. To opominje sve nas da moramo ozbiljno raditi na uređenju naših zemalja”, kaže Špirić.
Ne slaže se s onima koji tvrde da BiH nema alternative, jer uvijek postoji alternativa, ali BiH treba raditi na ispunjavanju uvjeta da bi postala članica EU, iako smatra da će za zemlje zapadnog Balkana to biti nešto duži put nego što se politički obećava.
Špirić ne misli da postoje neka posebna uvjetovanja za BiH, ali naglašava da se moraju “poštovati pravila igre za ulazak u ozbiljan klub, a to jeste EU”.
Šef Sekcije operacija za ekonomske reforme i prirodne resurse u Delegaciji EU u BiH Johann Hesse podsjetio je šta sve to BiH mora ispuniti na europskom putu, uz naglasak na kriterije definirane u Kopenhagenu, a odnose se na stabilne institucije, koje podrazumijevaju vladavinu zakona, poštivanje i zaštitu prava manjina, kao i funkcioniranje tržišta, kako rada, tako i robe.
Zemlje moraju pokazati, podsjeća, sposobnost da ispune obaveze, koje su dio preduvjeta, te da se “drže” pravila i principa ekonomske, monetarne i finansijske unije.
“EU se svodi na vrlo konkretne korake, usvajanje zakondavnog okvira i vrlo jasne strategije djelovanja”, zaključio je Hesse i istaknuo da u BiH postoje tri neriješena pitanja, odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, te o usvajanju zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva da bi bio uspješan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Tim pitanjima se, kaže, naša zemlja treba što prije pozabaviti.
Profesor Univeziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak smatra da bi za BiH bila dobra vijest da uđe u Uniju, ali s druge strane, razočaran je time što se na ideje EU gleda kao na “zlatno tele” koje se pojavljuje kao glavni faktor unutrašnje integracije naše zemlje.
Nije siguran da bez rješavanja tih unutarnjih problema možemo ući u EU, ali je dobro da svoje društvo prilagođavamo europskim standardima.
Uvjeren je i da bi BiH trebala imati neki “zaseban status”, ali da je očigledno da se to ne može očekivati, pa nije siguran da će BiH ući u EU.
S druge strane, profesor s državnog univerziteta u Floridi Ljubiša Adamović naglašava da ne samo u BiH već i u drugim zemljama zapadnog Balkana postoji “pretjerano ushićivanje Europskom unijom i onim što ona obećava”, dok je on više euroskeptik, jer zemlje imaju svoje ekonomske probleme, bez obzira na to bile u Uniji ili ne i moraju ih rješavati.
“Ogromna je nezaposlenost, inflacija i korupcija i priča o EU dođe kao poručena. Narod se time zabavlja, a ne rješavamo osnovne probleme”, navodi Adamović.
Profesor Univerziteta u Kragujevcu Radovan Vukadinović istaknuo je da najveća neizvjesnost postoji u političkom smislu, jer je njegov utisak da je EU “jedna nedograđena ili neizvjesna tvorevina”, a tom aspektu mi dajemo najviše pažnje.
Ta politika, niti je, kaže, dosljedna niti se vodi istim aršinima prema zemljama ex-Jugoslavije, što kod “običnog” čovjeka stvara različitu sliku o EU.
Na ovom skupu sudjeluju profesori sa šest univerziteta s prostora bivše Jugoslavije te predstavnici državnih institucija.
