Više od šest tisuća ljudi priključilo se u utorak pohodu stazama po istočnoj Bosni kojima su Bošnjaci iz Srebrenice nakon pada te enklave u srpnju 1995. godine pokušali pronaći spas od smrti, a ovaj "Marš mira" uvod je u središnju komemoraciju žrtvama koja će u povodu 30. obljetnice genocida biti održana u petak.
Uoči središnje komemoracije, na kojoj će uz brojne druge dužnosnike sudjelovati i u Srebrenici govoriti i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković, organizatori obilježavanja 30. obljetnice srebreničkog genocida priredili su brojne skupove i konferencije, uključujući komemoracije u Europskom parlamentu u Strasbourgu te u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Opća skupština UN-a je rezolucijom usvojenom 2024. godine i koju je podržala i Hrvatska 11. srpnja proglasila međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, prenosi Hina.
U mjestu Nezuk, početnoj točki "Marša mira", okupili su se brojni preživjeli Srebreničani ali i članovi obitelji ubijenih u genocidu, kazao je novinarima čelnik organizacijskog odbora pohoda Suljo Čakanović.
Istaknuo je kako je prijavljeno rekordnih 6500 sudionika, a stigli su ne samo iz BiH nego i iz većine država u kojima žive Bošnjaci koji su tamo izbjegli tijekom rata.
"Posebno me raduje što je među prijavljenim gotovo 60 posto ljudi mlađih od 30 godina, što znači da smo postigli svoj cilj, da mladi ljudi od nas preživjelih žrtava genocida preuzimaju vođenje i predvođenje ovom aktivnošću. Ako Bog da, kada pokopamo sve naše najmilije i nakon komemoracija i dženaza, 'Marš mira' ostaje do Sudnjeg dana", kazao je Čakanović kako ga citira portal "Dnevnog avaza".
Sudionici "Marša mira" propješačit će oko 100 kilometara stazama kojima su se Bošnjaci pokušavali probiti ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH u okolici Tuzle nakon što su postrojbe vojske i policije bosanskih Srba 11. srpnja 1995. godine okupirale enklavu koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Malobrojni i slabo naoružani pripadnici nizozemskog bataljuna mirovnih snaga UN (UNPROFOR) bez jasnog mandata da brane enklavu nisu uspjeli zaustaviti prodor snaga kojima je zapovijedao Ratko Mladić.
Odmah nakon pada enklave po njegovu su nalogu srpski vojnici i policajci započeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka koje su prije toga razdvojili od njihovih obitelji odnosno žena.
Tijekom suđenja počiniteljima tih zločina koje su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao kazneno djelo genocida u sedam dana ubijeno je više od sedam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca.
Ukupni broj žrtava Srebrenice koji je uklesan i na spomen obilježju u memorijalnom kompleksu u Potočarima procijenjen je na 8372 no vjeruje se kako ni on nije konačan.
U krugu spomen groblja u Potočarima do sada je pokopano 6765 žrtava genocida čija su tijela nakon rata pronađena u masovnim ili pojedinačnim grobnicama dok je još 250 žrtava pokopano na drugim grobljima po željama obitelji.
U petak će nakon središnje komemoracije biti pokopani ostaci još sedam žrtava. Među njima su i dvojica mladića koji su u vrijeme kada su ubijeni imali 19 godina.
