Što trebate znati o novom polugodišnjem izvješću OHR-a za BiH?

U novom polugodišnjem izvješću Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH navodi se da su Opći izbori u BiH obilježeni uspješnim uvođenjem izbornih tehnologija, ali se istodobno upozorava na izostanak napretka u ključnim reformama za europski put, rastuće političke napetosti i zabrinjavajući trend veličanja ratnih zločinaca.

U polugodišnjem izvješću koje obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada, u koje je Detektor imao uvid, navodi se da su Opći izbori, održani 4. listopada ove godine, obilježili prvu uspješnu primjenu tehnologije glasovanja, što je povijesno postignuće nadležnih institucija i javnosti, budući da nije bilo većih tehničkih problema i nijedno biračko mjesto nije se vratilo na tradicionalni način glasovanja.

Naglašeno je da je okruženje uoči kampanje bilo relativno mirno, ali da je smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića bacila sjenu na izbornu kampanju, potaknuvši retoriku podjela i aktivnosti usmjerene na mobilizaciju biračkog tijela kroz polarizirajući nacionalistički narativ.

''Unatoč zabrani zloupotrebe administrativnih resursa, u predizbornom razdoblju zabilježeno je povećanje izdvajanja, uključujući novčane poticaje za odabrane skupine, te veći opseg javnih radova praćenih izričitim porukama s ciljem utjecaja na birače u korist nositelja vlasti'', stoji u izvješću.

Dalje se navodi da su mediji ostali u velikoj mjeri polarizirani po etničkim linijama, da su se tradicionalni mediji uglavnom pridržavali zakonskih odredbi o jednakom pristupu kandidatima, uz primjetne iznimke, a da se kampanja na društvenim mrežama povećala u odnosu na prethodne izbore, ali da je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) izricalo kazne sudionicima zbog kršenja propisa.

''Skeneri glasačkih listića i novi softver za upravljanje izborima omogućili su da prvi preliminarni rezultati budu dostupni ubrzo nakon zatvaranja birališta, što predstavlja nezabilježenu prekretnicu za složeni sustav ove zemlje, kojemu su ranije bili potrebni tjedni za objavu rezultata'', pojasnili su.

Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca i dalje prisutno

Kako je istaknuto, nakon smrti Ratka Mladića u Republici Srpskoj pojavili su se murali i grafiti koji ga veličaju, a komemorativnom skupu u Domu Vojske Srbije u Beogradu 5. rujna nazočili su brojni simpatizeri i dužnosnici iz RS-a.

Također se, navodi se u izvješću, na javnim komemoracijama i parastosima diljem RS-a veličalo Mladića te negiralo ili umanjivalo zločine za koje je bio osuđen. U Bratuncu, u kojem živi manja zajednica povratnika bošnjačke nacionalnosti, dan nakon njegove smrti osvanuo je grafit s natpisom ''Svi Srbi Mladićevi vojnici''.

''Ovi događaji izazvali su oštre kritike političkih predstavnika iz Sarajeva i udruga žrtava, kao i organizacija za ljudska prava i visokih predstavnika međunarodne zajednice, koji su osudili veličanje osuđenog ratnog zločinca, napominjući da takvo ponašanje dovodi u pitanje vladavinu prava i potkopava pomirenje'', stoji u izvješću.

Iz OHR-a su se osvrnuli na izjave brojnih dužnosnika država članica Europske unije koji su navodili da su veličanje osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida i povijesni revizionizam nespojivi s europskim vrijednostima te da je povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe izrazio zaprepaštenje javnim veličanjem Mladića, naglašavajući da takvo veličanje predstavlja kazneno djelo prema zakonima BiH te da nije zaštićeni oblik slobode govora prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Podsjetili su da je negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja kazneno djelo prema Kaznenom zakonu BiH te da je, iako je Sud BiH obrazložio ovo kazneno djelo u pravomoćnoj presudi Vojinu Pavloviću 2025. godine, za pokretanje sudskih postupaka potrebno djelovanje Tužiteljstva BiH. Vojin Pavlović osuđen je na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca i osporavanja genocida.

Mladić, bivši zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske, u lipnju 2021. godine pravomoćno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Preminuo je 27. kolovoza u haškom pritvoru.

U izvješću je naglašeno da su se ranije uočeni obrasci pritisaka, incidenata i provokacija usmjerenih na manjinske povratnike u različitim dijelovima BiH nastavili tijekom izvještajnog razdoblja. Učestalost je bila izražena, pojasnili su, tijekom komemoracija u regiji Srednjeg Podrinja i obilježavanja genocida u Srebrenici 11. srpnja, ali i tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva.

''Napetosti su dosegnule vrhunac u prvoj polovici srpnja, uoči komemoracije genocida u Srebrenici, kada su vlasti Republike Srpske pokušale zabraniti isticanje zastava s ljiljanima na svojem teritoriju'', kazali su te dodali da sudionici komemoracije genocida u Srebrenici tradicionalno nose takve zastave kao simbole ratnog otpora i obrane Republike Bosne i Hercegovine, koja je primljena u Ujedinjene narode pod tom zastavom.

Tijekom istog razdoblja, stoji u izvješću, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari našao se pod istragom Tužiteljstva i MUP-a Republike Srpske zbog navoda o zloupotrebi položaja i financijskim malverzacijama.

''Predstavnici Memorijalnog centra i bošnjački politički predstavnici vidjeli su ove istrage kao oblik pritiska povezanog s radom Centra na dokumentiranju genocida i promicanju točnog prikaza događaja iz srpnja 1995. godine u Srebrenici'', napisano je u izvješću.

(Ne)posvećenost neovisnosti pravosuđa

U izvješću su se posebno osvrnuli na to da tijekom izvještajnog razdoblja, odnosno od sredine travnja, nije usvojen novi Zakon o Sudu BiH niti novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), a oba su preduvjet za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

''Nedostatak napretka u vezi s oba zakona baca ozbiljnu sumnju na posvećenost zemlje neovisnosti pravosuđa, pokazujući da su ključne prepreke vladavini prava političke i strukturne prirode'', pojašnjeno je u izvješću.

Dodaje se i da je uspostava sustava za provjeru imovinskih kartica sudaca, tužitelja i članova VSTV-a pridonijela tome da antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe GRECO u lipnju 2026. zaključi kako BiH više nije predmet postupka zbog neusklađenosti, budući da je na zadovoljavajući način riješila šest od petnaest preporuka iz Izvješća o evaluaciji.

U izvješću je navedeno da su vlasti Republike Srpske nastavile osporavati, odnosno ignorirati odluke Ustavnog suda BiH te da su odbijale popuniti sudačka mjesta rezervirana za suce iz tog entiteta, što utječe na rad Suda.

''Neprovođenje ili selektivno provođenje odluka Suda dodatno ilustrira političke i strukturne nedostatke u pristupu vlasti vladavini prava'', objašnjeno je.

Pad medijskih sloboda

Izvješće se osvrće i na pitanje medijskih sloboda u BiH, navodeći da politički utjecaj, ovisnost o javnim sredstvima i oglašavanju, kao i netransparentne vlasničke strukture i dalje ograničavaju stvarnu uredničku neovisnost. Istaknuto je da su se pokazatelji medijskih sloboda u BiH pogoršali te da su ''Reporteri bez granica'' svrstali BiH na 90. mjesto od 180 zemalja u svojem ''Svjetskom indeksu slobode medija'', što je najniži položaj u posljednja dva desetljeća.

Naveli su i da tri dijela sustava javnog emitiranja Bosne i Hercegovine – BHRT, RTV FBiH i RTRS – nastavljaju raditi odvojeno te da je svaki od njih u različitoj mjeri podložan političkom utjecaju. Navode da se BHRT i dalje suočava s ozbiljnim financijskim poteškoćama te da kontinuirani neuspjeh nadležnih tijela u provedbi zakonodavstva o javnom emitiranju i rješavanju ovih problema dovodi budućnost BHRT-a u pitanje.

''Zatvaranje BHRT-a ozbiljno bi narušilo medijski pluralizam, pristup pouzdanim informacijama diljem zemlje i napredak BiH na njezinu europskom putu'', naveli su.

Izvješće se osvrće na čelnika SNSD-a Milorada Dodika, koji je, unatoč zabrani obnašanja javnih dužnosti, ostao središnji politički akter, nastavljajući promicati retoriku podjela o međunacionalnim odnosima, zalagati se za poništavanje reformi iz razdoblja nakon Daytona i povezivati ključna pitanja, uključujući državnu imovinu i međunarodni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom, s prijetnjama odcjepljenjem RS-a.

Navodi se i činjenica da je BiH službeno vraćena na međunarodnu sivu listu Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF), čime je označena kao država s financijskim rizicima i strateškim nedostacima u svojem okviru za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Dalje su naveli i da nije postignut nikakav napredak u vezi s državnom imovinom te da kontinuirani izostanak sveobuhvatnog rješenja stvara pravnu nesigurnost i ometa gospodarski razvoj BiH.

''Postizanje političkog dogovora i donošenje državnog zakona o državnoj imovini stoga bi trebalo ostati hitan prioritet za novoizabrane vlasti nakon izbora u listopadu 2026. godine'', naveli su.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović reagirala je na svojem službenom profilu na X-u, navodeći da je riječ o izvješću koje je tipski manipulativno i opterećeno stereotipnim lažima i obmanjujućim konstrukcijama.

''U funkciji je obrane nasljeđa koje proizlazi iz trodesetljetne zloupotrebe međunarodnog ugovora koji se zove Daytonski sporazum i međunarodne supervizije koja se odavno otela kontroli'', navela je Cvijanović.

Izvješće OHR-a trebalo bi biti razmatrano na sljedećoj sjednici Opće skupštine UN-a.