Što ako hakeri napadnu izbore i državne institucije u BiH?
Slučaj kibernetičke prijevare u kompaniji "Igman" Konjic pokazao je koliko su institucije i gospodarski subjekti u Bosni i Hercegovini ranjivi na digitalne prijetnje, upozorili su iz Centra za sigurnosne studije.
Stručnjaci smatraju da je riječ o još jednom upozorenju da BiH mora hitno usvojiti državnu strategiju kibernetičke sigurnosti i uspostaviti funkcionalan tim za odgovor na računalne incidente.
Nedostaje politička volja
Činjenica da je "Igman" kompanija u većinskom državnom vlasništvu i dio namjenske industrije čini je posebno privlačnom metom za kibernetičke i hibridne prijetnje.
Iz Centra za sigurnosne studije zbog toga upozoravaju na niske standarde kibernetičke zaštite. Podsjećaju i da je Federalna uprava policije još u svibnju upozorila građane i pravne osobe na porast internetskih prijevara, osobito onih koje se provode putem lažnih elektroničkih poruka.
"Već se niz godina taj sustav ne uspostavlja. Posljednje što se dogodilo, nakon pet godina, jest da je Vijeće ministara odobrilo prostorije, ali zaposlenih nema. To bi trebala biti središnja državna institucija kojoj se građani mogu obratiti i koja radi na zaštiti svih građana, institucija i cjelokupnog sustava", rekao je za N1 Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.
Dodao je kako u posljednjih nekoliko godina nije čuo nijednog političara da ozbiljno govori o strategiji kibernetičke sigurnosti ili uspostavljanju CERT-a.
Na pitanje je li riječ o neznanju ili nezainteresiranosti, Hadžović je odgovorio da je riječ o neodgovornosti.
Potreban zakonski okvir
Iz Centra podsjećaju i na kibernetički napad na Parlamentarnu skupštinu BiH iz rujna 2022. godine, kao i na ranija upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH institucijama i privatnom sektoru da provedu sigurnosne procjene svojih informacijsko-komunikacijskih sustava.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Predrag Puharić smatra da BiH mora uspostaviti sustavan pristup, zakonski okvir i više CERT timova.
"Ti timovi nisu čarobno rješenje, kako ih mnogi zamišljaju, nego bi trebali voditi procese izrade zakona i procedura. Svi znamo pozvati policiju, ali formalno ne znamo koja je pravilna procedura reagiranja na kibernetički incident jer je nitko nije ni propisao", rekao je Puharić.
Njihova uloga bila bi i koordinacijska, od preporučivanja procedura utemeljenih na dobrim praksama do edukacije građana, institucija i kompanija.
Hadžović je upozorio da ni građani često ne znaju kome se obratiti nakon internetske prijevare.
"Osobno sam, kada sam bio žrtva prijevare, morao nazvati tri telefonska broja i tri policijske postaje na području na kojem živim. Izgubljeno je vrijeme, a prijevara je ostala nezabilježena. Nisam dobio ni povratnu informaciju je li išta poduzeto", kazao je.
Standardi za poduzeća
Dok se čeka usvajanje državne strategije, Cyber Security Excellence Centar planira u listopadu predstaviti skup osnovnih standarda koji bi mogao poslužiti za certificiranje malih i srednjih poduzeća te organizacija.
Puharić je naveo da će standardi biti usklađeni s europskim direktivama, domaćim zakonima, prije svega Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH, te drugim relevantnim pravilima.
Cilj je pomoći kompanijama da dosegnu barem osnovnu razinu kibernetičke sigurnosti, osobito zato što su mala i srednja poduzeća među najizloženijima računalnim prijevarama.
Pitanje zaštite digitalnih sustava dodatno dobiva na važnosti uoči primjene novih izbornih tehnologija na Općim izborima u listopadu.
Bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Vehid Šehić smatra da su predviđena rješenja pouzdana jer su već korištena u pojedinim državama.
"Biometrijskom identifikacijom birača utvrđivat će se tko je izašao na izbore, dok će skener očitavati glasački listić, koji će iz skenera izravno odlaziti u kutiju. Bilo kakav upad neće dati rezultate jer će se glasački listići prebrojavati i ručno", rekao je Šehić.
Stručnjaci upozoravaju da su, uz kompanije i institucije, sve češća meta napada i građani. Posebno ističu da se besplatne aplikacije često "plaćaju" osobnim podatcima, zbog čega je edukacija o digitalnim prijetnjama sve važnija.
